Oko 40 % osnovnoškolaca ima isti problem: 'Svaki dan bar troje je zvalo Hrabri telefon'

Ilustracija: Pixsell

Između 30 i 40 posto učenika osnovne škole opterećeno je školom, a 20 posto pokazuje ozbiljne simptome depresivnosti, dok oko 18 posto djece na početku srednje škole ima ozbiljne simptome stresa. To je istaknuto u Hrvatskome saboru na okruglom stolu "Djeca pod pritiskom", koji je organizirala zastupnica SDP-a Sabina Glasovac.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), oko 30 do 40 posto učenika jako je opterećeno školom, i to najviše u sedmom i osmom razredu osnovne škole, istaknula je danas na okruglom stolu u Hrvatskome saboru posebna savjetnica ministra znanosti, obrazovanja i mladih Ivana Pavić Šemetin. Ipak, stres zbog upisa nepotreban je jer 85 posto učenika nakon završetka osnovne škole upiše ono što im je bio prvi izbor, rekla je, prenosi Index.

"To su ipak brojke koje pokazuju kako ne trebaju svi imati same petice da bi mogli nastaviti srednjoškolsko obrazovanje onako kako su sami htjeli i kako sami smatraju da bi za njih bilo najbolje", poručila je Pavić Šemetin.

"S roditeljima treba raditi na prihvaćanju toga da izbor srednje škole nije kraj života"
Miranda Novak iz Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta iznijela je još nekoliko zabrinjavajućih podataka. Tako oko 20 posto učenika pokazuje ozbiljne simptome depresivnosti, njih 18 posto na početku srednje škole ima ozbiljne simptome stresa, dok čak 37 posto učenika navodi da se ne može nositi s akademskim stresom na svakodnevnoj razini.

Novak je istaknula da dio pritiska prema izvrsnosti ima veze s mogućnostima i pritiscima roditelja, pa smatra da je iznimno važno baviti se i programima namijenjenima njima. "S roditeljima treba raditi na prihvaćanju toga da izbor srednje škole nije kraj života ili kraj svijeta, nego tek neki početak.

Svi možemo imati različite životne priče, a obrazovanje je cjeloživotno, pogotovo danas, u ovim modernim okolnostima", poručila je Novak. Koordinatorica savjetodavnih linija "Hrabrog telefona" Marina Banković istaknula je da im se najveći broj djece javlja s upitima o samoozljeđivanju i suicidalnosti upravo u vrijeme ispita, osobito u svibnju te u studenome i prosincu.

"U svibnju ove godine imali smo 60 takvih upita. Kad vam te suhoparne brojke pretočim u mlada ljudska bića, to znači da u svibnju ove godine nije prošao dan na "Hrabrom telefonu" kada nas barem troje djece nije nazvalo i reklo da razmišljaju o samoubojstvu ili da su se možda već samoozljeđivali", rekla je Banković.

Aida Mujkić-Klarić iz Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba iznijela je podatak da među svojim pacijentima imaju i djecu iz četvrtog razreda osnovne škole koja se boje hoće li imati dovoljno bodova za daljnje školovanje.

"Učenje bi trebalo biti radost, odlazak u školu ne bi smio biti praćen grčem u želucu. Treba rasteretiti i djecu i roditelje. Svijet je pred njima, a škola bi trebala biti temelj koji će omogućiti daljnji razvoj. No, nerijetko se dogodi upravo suprotno, da pretjeran pritisak zapravo uguši djetetove kapacitete i da dijete ne razvije ono što je moglo i trebalo", istaknula je Mujkić-Klarić.

Organizatorica okruglog stola "Djeca pod pritiskom: Posljedice imperativa uspjeha na mentalno zdravlje mladih", zastupnica SDP-a Sabina Glasovac, istaknula je kako iznesene brojke trebaju zabrinuti hrvatsko društvo i institucije.

"Nema ništa loše u tome da djeca budu ambiciozna, ali je loše ako se njihov uspjeh tretira kao jedino mjerilo njihove vrijednosti, ako je neka četvorka razlog za pomisao o samoozljeđivanju i ako nam ta petica postane važnija od samog stjecanja znanja", poručila je Glasovac.