Od kolovoza ove godine isplate naknada za bolovanje značajno su uvećane

Za obavljeni rad u određenome mjesecu radnik ima pravo na plaću, a za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga pravo na naknadu plaće. Pravo na naknadu plaće jedno je od prava koja radnik ostvaruje ako je odsutan s posla zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu. 

Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 80/13 – 105/25: u nastavku: Zakon)  i Pravilnikom o uvjetima i načinu ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja (Nar. nov., br. 49/14 - 76/23 – isp.; u nastavku: Pravilnik), u skladu s propisima Europske unije o koordinaciji sustava socijalne sigurnosti, uređeno je pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz čl. 39. Zakona (privremena nesposobnost), pišu 24sata.

Donošenjem Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju (Nar. nov., br. 105/25; u nastavku: Novela Zakona) naknade plaća za vrijeme privremene nesposobnosti (bolovanje) od 1. kolovoza 2025., koja se isplaćuje u rujnu 2025., značajno je povećana, tako da je najniži iznos 353,15 eura, a najviši 995,45 eura za cijeli mjesec i puno radno vrijeme.

Kome pripada pravo na naknadu plaće na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja?

U okviru prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja osiguranici imaju pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad zbog korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz čl. 39. Zakona.

Za koje slučajeve se ostvaruje pravo na naknadu plaće?

Pravo na naknadu plaće pripada osiguraniku u vezi s korištenjem zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti utvrđenih Zakonom, ako je: privremeno nesposoban za rad zbog bolesti ili ozljede, odnosno ako je radi liječenja ili medicinskih ispitivanja smješten u zdravstvenu ustanovu; privremeno spriječen obavljati rad zbog određenog liječenja ili medicinskog ispitivanja koje se ne može obaviti izvan radnog vremena osiguranika; izoliran kao kliconoša ili privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe Zavoda; pratitelj osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu Zavoda izvan mjesta prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje; određen da njeguje oboljelog člana uže obitelji ‒ dijete, supružnika i životnog partnera, uz uvjete propisane ovim Zakonom; privremeno nesposoban za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punog radnog vremena u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore; privremeno nesposoban za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta u skladu sa zakonom kojim se uređuju rodiljne i roditeljske potpore; privremeno nesposoban za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu; privremeno nesposoban za rad zbog priznate ozljede na radu, odnosno profesionalne bolesti te izoliran zbog pojave zaraze u njegovoj okolini.

Koji su uvjeti za ostvarivanje prava na naknadu plaće? 

Osnovni uvjet za ostvarivanje prava na naknadu plaće je da radnik nije odsutan s rada zbog korištenja zdravstvene zaštite odnosno drugih okolnosti utvrđenih čl. 39. Zakona, a ona pripada radniku samo za dane, odnosno sate, za koje bi imao pravo na plaću da radi prema propisima o radu. Stoga, da bi radnik ostvario pravo na naknadu plaće na teret sredstava Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), mora biti opravdano odsutan s rada, i to zbog razloga propisanih Zakonom.

Tko utvrđuje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti? 

Početak i duljinu privremene nesposobnosti utvrđuje izabrani doktor ovisno o vrsti bolesti koja utječe na privremenu nesposobnost radnika u skladu s njegovim zdravstvenim stanjem i medicinskom indikacijom, odnosno ovisno o drugim razlozima privremene spriječenosti za rad utvrđene Zakonom. 

Ističemo da je izabrani doktor obvezan utvrditi prestanak privremene nesposobnosti kad je kod radnika nalazom i mišljenjem tijela vještačenja zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju koje se ne mogu otkloniti liječenjem, utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, djelomični gubitak radne sposobnosti ili potpuni gubitak radne sposobnosti. U navedenim slučajevima izabrani liječnik dužan je utvrditi prestanak privremene nesposobnosti s danom primanja obavijesti tijela vještačenja. Nakon prestanka privremene nesposobnosti radnik pravo na naknadu plaće ostvaruje na teret sredstava poslodavca.

Nakon što je utvrdio prestanak privremene nesposobnosti, izabrani doktor može privremenu nesposobnost ponovno utvrditi samo radniku kod kojeg je utvrđena smanjena radna sposobnost uz preostalu radnu sposobnost, odnosno kod kojeg je utvrđen djelomični gubitak radne sposobnosti, i to u slučaju pogoršanja bolesti na osnovi koje mu je to utvrđeno ili pojavom bolesti na osnovi druge dijagnoze bolesti.

Koliko minimalno i maksimalno može iznositi naknada plaće nakon 1. 8. 2025.?

Naknada plaće od dana primjene Novele Zakona, odnosno od 1. 8. 2025., za kolovoz, koja se isplaćuje u rujnu, ne može iznositi manje od 353,15 eura, što je iznos 80% proračunske osnovice, niti više od 995,45 eura, što je 225,5% proračunske osnovice. Ovo ograničenje ne primjenjuje se u slučaju privremene nesposobnosti zbog ozljede na radu i profesionalne bolesti, kao ni u slučaju korištenja rodiljnog dopusta i prava na rad u polovici punoga radnog vremena, dopusta za slučaj smrti djeteta, mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta za vrijeme korištenja rodiljnog dopusta.

Kako utvrditi osnovicu od koje se određuje naknada plaće?

Da biste odredili iznos naknade plaće koja pripada radniku, najprije je potrebno utvrditi osnovicu za tu naknadu, a onda se od nje određuje iznos naknade plaće koja radniku pripada. Osnovicu za naknadu plaće čini prosječni iznos plaće koja je radniku isplaćena u posljednjih šest mjeseci prije mjeseca u kojem je otvorena privremena nesposobnost. 

Plaća na osnovi koje se utvrđuje osnovica za naknadu plaće je redovita mjesečna plaća radnika te naknada plaće isplaćena za vrijeme odsutnosti s rada, odnosno za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog dopusta i privremene nesposobnosti, koja se isplaćivala na teret poslodavca kod kojeg je radnik zaposlen.

Kad radnik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava poslodavca, a kad na teret HZZO-a? 

Radnik ima pravo na naknadu plaće na teret sredstava poslodavca za prva 42 dana privremene nesposobnosti, kao i za sve vrijeme dok se osiguranik nalazi na radu u trećoj državi na koji ga je uputio poslodavac ili je sam zaposlen u trećoj državi. Posebno je propisano da naknadu plaće na teret vlastitih sredstava isplaćuje pravna osoba za profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odnosno poslodavac za osiguranika radnika – invalida rada za prvih sedam dana privremene nesposobnosti. Od 43. dana, odnosno 8. dana, privremene nesposobnosti naknada plaće isplaćuje se na teret sredstava HZZO-a. 

Što se događa s naknadom plaće u slučaju prestanka radnog odnosa? 

Radnik kojemu tijekom privremene nesposobnosti prestane radni odnos naknada plaće pripada još najviše 30 dana računajući od dana prestanka radnog odnosa, odnosno obavljanja djelatnosti osobnim radom, i to pod uvjetom da mu je izabrani liječnik privremenu nesposobnost utvrdio najmanje 15 dana prije dana prestanka radnog odnosa. 

Iznimno, radniku kojem tijekom privremene nesposobnosti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu, odnosno posljedica priznate ozljede na radu ili profesionalne bolesti, prestane radni odnos pripada pravo na naknadu plaće i nakon prestanka radnog odnosa dok ponovno ne bude radno sposoban, odnosno dok mu nalazom i mišljenjem nadležnog tijela vještačenja mirovinskog osiguranja ne bude utvrđena invalidnost. 

Radniku kojem prestane radni odnos tijekom privremene nesposobnosti zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porođajem, korištenja prava na rodiljni dopust i prava na rad u polovici punoga radnog vremena te prava na dopust za slučaj smrti djeteta pripada pravo na naknadu plaće do isteka korištenja tog prava. Ako radnik zasnuje radni odnos s punim ili nepunim radnim vremenom ili počne obavljati djelatnost osobnim radom, prestaje pravo na naknadu plaće.

Za koje slučajeve naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret sredstava HZZO-a? 

U nekim slučajevima naknadu plaće isplaćuje HZZO neposredno osiguraniku, u nekima naknadu plaće obračunava i isplaćuje poslodavac, i to na teret svojih sredstava, a u trećim slučajevima poslodavac obračunava i isplaćuje naknadu plaće koja tereti sredstva HZZO-a i ima pravo na povrat isplaćenih sredstava od HZZO-a. 

Poslodavac isplaćuje naknadu plaće tijekom privremene nesposobnosti zbog bolesti ili ozljede na teret HZZO-a kad ona traje dulje od 42 dana, odnosno dulje od sedam dana za invalide rada, kad je radnik određen za pratitelja osigurane osobe upućene na liječenje ili liječnički pregled ugovornom subjektu HZZO-a izvan mjesta prebivališta odnosno boravišta osigurane osobe koja se upućuje, tijekom privremene spriječenosti za rad osiguranika određenog da njeguje oboljelog člana uže obitelji (dijete i supružnika) i tijekom privremene nesposobnosti zbog priznate ozljede na radu odnosno profesionalne bolesti.

Kad naknadu plaće isplaćuje HZZO neposredno radniku? 

Naknadu plaće HZZO isplaćuje neposredno radniku koji je: izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze u njegovoj okolini, privremeno nesposoban za rad zbog transplantacije živog tkiva i organa u korist druge osigurane osobe HZZO-a, privremeno nesposoban za rad zbog bolesti i komplikacija u vezi s trudnoćom i porođajem, privremeno spriječen za rad zbog korištenja rodiljnog dopusta i rodiljnog dopusta kao prava na rad u polovici punoga radnog vremena, sukladno propisima o rodiljnim i roditeljskim potporama, privremeno nesposoban za rad zbog korištenja dopusta za slučaj smrti djeteta, u slučaju mrtvorođenog djeteta ili smrti djeteta tijekom korištenja rodiljnog dopusta te tijekom privremene nesposobnosti za rad zbog rane, ozljede ili bolesti koja je neposredna posljedica sudjelovanja u Domovinskom ratu.

Koja je dokumentacija potrebna za povrat isplaćene naknade plaće od HZZO-a? 

Za povrat isplaćene naknade plaće koju je isplatio poslodavac na teret sredstava HZZO-a poslodavac podnosi Zahtjev za povratom isplaćene naknade plaće radniku tijekom privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad, a njemu se prilaže:

1. Izvješće/izvješća o privremenoj nesposobnosti/spriječenosti za rad za mjesec(e) ili obrazac o isplaćenim naknadama plaće, 
2. Potvrda o plaći/potvrda o osnovicama osiguranja, 
3. Dokaz o isplaćenoj naknadi (izvadak iz poslovne banke ili isplatnica), 
4. Dokaz o uredno podmirenim doprinosima za obvezno zdravstveno osiguranje od Porezne uprave – potvrda Porezne uprave s analitičkim karticama (samo za poslodavce – fizičke osobe kad je riječ o naknadi plaće tijekom njihove nesposobnosti za rad).