Od 20. studenoga vrijede nova pravila za sve koji dižu kredit ili su u minusu - Evo što trebate znati
Foto: Pexels
Za mjesec dana, 20. studenoga, na snagu stupa novi Zakon o potrošačkim kreditima, koji donosi niz važnih promjena za građane koji podižu kredite, koriste bankovni minus ili već otplaćuju postojeće dugove. Nova pravila donose veću zaštitu potrošača, jasnije informacije o troškovima i dodatna prava u odnosu s bankama i drugim vjerovnicima.
Većina promjena odnosit će se na ugovore sklopljene nakon stupanja zakona na snagu, dok za postojeće kredite vrijede posebna prijelazna pravila.
Što se mijenja?
1. Banka vam više ne može samovoljno povećati minus
Vjerovnik neće smjeti jednostrano uvesti novo ili povećati postojeće dopušteno prekoračenje, niti uvesti ili povećati prešutno prihvaćeno prekoračenje. Isto vrijedi i za povećanje raspoloživog iznosa kredita po platnoj kartici.
Za takve promjene više neće biti dovoljna jednostrana odluka vjerovnika – potreban je pristanak potrošača.
2. Beskamatni i kratkoročni krediti ulaze u zakonski okvir
Zaštita se širi i na kreditne proizvode koji su dosad bili izvan punog dosega zakona. To uključuje kredite koji se odobravaju bez kamata i drugih naknada, kratkoročne kredite koji se moraju otplatiti u roku od tri mjeseca uz naknadu do najviše 3,98 eura te određene oblike prekoračenja.
Ukida se i dosadašnja gornja granica od 132.722,81 eura, pa se zakon više neće prestati primjenjivati samo zato što je iznos kredita iznad tog praga. Za kredite manje od 200 eura, kao i za beskamatne i određene kratkoročne kredite, pojedine obveze informiranja i oglašavanja primjenjivat će se u pojednostavljenom opsegu.
Važno je da kupnja na rate putem kreditnih i debitnih kartica ne nestaje niti se od 20. studenoga automatski mijenja za potrošače. Odgođena primjena do 1. siječnja 2028. odnosi se na određene ugovore o potrošačkom kreditu povezane s platnim karticama i plaćanjem na rate putem platnih usluga. Ministarstvo financija posebno je pojasnilo da se postojeći način kupnje na rate putem kartica ne mijenja na način kako se to ranije pogrešno tumačilo.
3. U oglasima za kredit obvezno stoji upozorenje
Oglašavanje kredita morat će sadržavati jasno i istaknuto upozorenje:
„Oprez! Zaduživanje nije besplatno.”
Ako se u oglasu navodi kamatna stopa ili bilo koji brojčani podatak o trošku kredita, morat će se prikazati i propisane standardne informacije, uključujući EKS, ukupni iznos kredita i ukupni iznos koji potrošač treba platiti.
4. Zabranjuju se zavaravajuće poruke u oglašavanju
Vjerovnici i kreditni posrednici neće smjeti sugerirati da kredit poboljšava financijsku situaciju, predstavlja zamjenu za štednju, povećava financijska sredstva ili životni standard.
Neće smjeti ni tvrditi da neotplaćeni kredit nema ili ima mali utjecaj na procjenu novog zahtjeva za kredit. Zabranjeno je i nuditi odgodu plaćanja dulju od tri mjeseca kao razlog za uzimanje kredita.
5. Kraj skrivenim kvačicama i nezatraženim kreditima
Vjerovnik neće smjeti odobriti kredit bez prethodnog zahtjeva i izričitog pristanka potrošača.
Pristanak se neće smjeti pretpostaviti putem unaprijed označenog polja ili unaprijed zadane opcije. Isto vrijedi za dodatne usluge povezane s kreditom. Potrošač mora dati jasnu, dobrovoljnu, konkretnu i nedvosmislenu potvrdu.
6. Stroža procjena kreditne sposobnosti
Vjerovnik će prije sklapanja ugovora morati detaljno procijeniti kreditnu sposobnost potrošača. Procjena će se morati temeljiti na relevantnim i točnim informacijama o prihodima, rashodima te financijskim i ekonomskim okolnostima potrošača.
Vjerovnik procjenu neće smjeti temeljiti isključivo na kreditnoj povijesti. Posebne kategorije osobnih podataka, poput podataka o zdravlju, ne smiju se koristiti u tu svrhu, a društvene mreže izričito se ne smatraju dopuštenim vanjskim izvorom podataka za procjenu kreditne sposobnosti.
Kredit se smije odobriti samo ako procjena pokazuje da je vjerojatno da će ga potrošač moći uredno otplaćivati.
7. Umjetna inteligencija ne odlučuje sama
Ako se pri procjeni kreditne sposobnosti koristi automatizirana obrada osobnih podataka, potrošač mora biti o tome obaviješten.
Ima pravo na ljudsku procjenu, jasno i razumljivo objašnjenje logike i rizika automatizirane obrade, mogućnost da iznese svoje stajalište te pravo zatražiti preispitivanje procjene i odluke o odobravanju kredita.
8. Uvodi se „pravo na zaborav” za bivše onkološke bolesnike
Kod police osiguranja povezane s potrošačkim kreditom društvo za osiguranje neće smjeti koristiti osobne podatke o dijagnozama onkoloških bolesti nakon što prođe deset godina od završetka liječenja.
Time se osobama koje su preboljele rak omogućuje povoljniji položaj pri ugovaranju osiguranja povezanog s kreditom.
9. Slobodan izbor osiguranja
Vjerovnik neće smjeti provoditi praksu vezanja. Ipak, može zahtijevati odgovarajuću policu osiguranja povezanu s kreditom, uz poštovanje načela proporcionalnosti.
Ako je traži, mora prihvatiti policu drugog osiguravatelja ako ona pruža istovjetnu razinu zaštite, a zbog izbora drugog osiguravatelja ne smije promijeniti ponuđene uvjete kredita.
Potrošaču se prije sklapanja police mora ostaviti najmanje tri dana za usporedbu ponuda, osim ako sam izričito zatraži da policu sklopi ranije.
10. Banka vas ne može prisiliti da prebacite plaću
Zabrana prakse vezanja znači da banka u pravilu neće smjeti odobravanje kredita uvjetovati obveznim uzimanjem dodatne usluge, primjerice prebacivanjem primanja ili otvaranjem računa koji nije nužan za sam kredit.
S druge strane, objedinjavanje usluga ostaje dopušteno. Banka može ponuditi paket u kojem je kredit povoljniji ako koristite i druge njezine proizvode, primjerice račun ili prebacivanje primanja, ali kredit mora biti dostupan i bez obveznog uzimanja dodatnog proizvoda.
Ako pogodnost utječe na kamatnu stopu, vjerovnik mora potrošača najmanje 15 dana unaprijed obavijestiti o prestanku te pogodnosti.
11. Jače uređeno pravo na odustanak
Potrošač ima pravo u roku od 14 dana odustati od ugovora o kreditu bez navođenja razloga.
Ako nije primio ugovorne uvjete i propisane informacije, rok se produljuje do 12 mjeseci i 14 dana od sklapanja ugovora. Ako uopće nije bio obaviješten o pravu na odustanak, pravo na odustanak nije vremenski ograničeno.
Kod stambenog kredita, kada se potrošaču dostavlja obvezujuća ponuda, vjerovnik mu mora ostaviti najmanje 15 dana za usporedbu ponude, procjenu njezinih učinaka i donošenje informirane odluke.
12. Jasnija i jeftinija prijevremena otplata
Kod prijevremene otplate potrošač ima pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova kredita. Kod potrošačkih kredita u izračun se moraju uključiti i određeni troškovi koji ne ovise o trajanju ugovora, uključujući troškove naplaćene pri odobravanju kredita.
Naknada za prijevremenu otplatu moguća je samo tijekom razdoblja u kojem se primjenjuje fiksna kamatna stopa. Najviše smije iznositi 1 posto prijevremeno otplaćenog iznosa ako je do dospijeća ostalo više od godinu dana, odnosno 0,5 posto ako je ostalo manje od godinu dana.
Naknada se može naplatiti samo ako ukupna prijevremena otplata u razdoblju od 12 mjeseci prelazi 10.000 eura, i to samo na dio iznad tog iznosa. Ne smije biti viša ni od kamata koje bi potrošač platio do ugovorenog dospijeća.
Kod stambenih potrošačkih kredita naknada za djelomičnu ili potpunu prijevremenu otplatu nije dopuštena.
13. Kod povećanja kamate – otplata bez naknade
Ako se kod potrošačkog kredita poveća kamatna stopa, potrošač ima pravo u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o povećanju prijevremeno otplatiti kredit bez naknade i bez naknade štete vjerovniku.
Vjerovnik o promjeni kamatne stope u pravilu mora obavijestiti potrošača najmanje 15 dana prije nego što se nova stopa počne primjenjivati.
14. Nema naknade za obradu stambenog kredita
Vjerovnik neće smjeti ugovoriti, tražiti ni naplatiti naknadu za obradu i/ili odobravanje stambenog potrošačkog kredita.
Nakon sklapanja ugovora u pravilu neće smjeti uvoditi nove naknade niti povećavati postojeće. Iznimka postoji za određene ugovore povezane s platnim karticama i plaćanjem na rate te za dopuštena prekoračenja: nova naknada se ne smije uvesti, ali se postojeća može mijenjati prema posebnim pravilima.
15. Zadržavaju se gornje granice kamata
Gornja granica EKS-a za potrošački kredit iznosi stopu zakonskih zateznih kamata uvećanu za dva postotna boda, dok je kod stambenog potrošačkog kredita jednaka stopi zakonskih zateznih kamata.
Zakon zasebno ograničava i nominalne kamatne stope. Kod fiksne kamatne stope gornja granica vezana je uz zakonsku zateznu kamatu uvećanu za polovinu te stope, dok se kod promjenjivih kamata granice određuju prema prosječnim ponderiranim kamatnim stopama koje objavljuje HNB.
To ne znači da će 20. studenoga svim postojećim korisnicima kredita automatski pasti kamata. Riječ je prvenstveno o zadržavanju i objedinjavanju zaštitnih ograničenja u novom zakonskom okviru, uz posebna prijelazna pravila za postojeće ugovore.
16. FINA uvodi besplatno savjetovanje o dugu
Potrošač koji ima ili bi mogao imati poteškoće u plaćanju mora biti upoznat s dostupnom uslugom savjetovanja o dugu. Vjerovnik mora poduzimati razumne mjere za kontakt s korisnikom koji ima poteškoće i prije ovrhe ili aktiviranja instrumenata osiguranja pokušati postići dogovor o naplati.
Savjetovanje o dugu pružat će FINA bez naknade, uz mogućnost sudjelovanja neprofitnih organizacija za zaštitu potrošača.
Osim upućivanja na savjetovanje, vjerovnik će u slučaju poteškoća morati razmotriti i ponuditi mjere olakšavanja otplate, poput produljenja roka, odgode plaćanja, promjene kamatne stope, refinanciranja ili drugih zakonom predviđenih rješenja, uzimajući u obzir individualne okolnosti potrošača.
17. Jednom godišnje dobivate pregled stanja većine kredita
Vjerovnik će najmanje jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka, bez naknade morati potrošaču poslati obavijest o stanju kredita za prethodnu godinu. Ista se obavijest mora dostaviti i sudužniku i jamcu.
Iznimka su dopuštena i prešutna prekoračenja te određeni ugovori povezani s platnim karticama i plaćanjem na rate, za koje vrijede posebna pravila izvještavanja, uključujući mjesečne izvještaje.
Širi se nadležnost HNB-a
Hrvatska narodna banka postaje središnje nadzorno tijelo za vjerovnike i kreditne posrednike koji ulaze u sustav potrošačkog kreditiranja, dok regulirane financijske institucije koje su već pod posebnim nadzorom nastavljaju poslovati u okviru svojih postojećih regulatornih režima. Time se uspostavlja jedinstveniji sustav licenciranja i nadzora potrošačkog kreditiranja.
Posebno su važni novi vjerovnici i kreditni posrednici koji dosad nisu bili obuhvaćeni Zakonom o potrošačkom kreditiranju, među kojima su i određeni pružatelji koji izravno nude kupnju na rate. Za njih se primjena relevantnih odredbi odgađa do 1. lipnja 2027.
Ti subjekti koji žele nastaviti pružati usluge moraju HNB-u podnijeti zahtjev za izdavanje odobrenja najkasnije do 1. kolovoza 2027. Ako zahtjev podnesu pravodobno, mogu nastaviti pružati usluge do donošenja odluke HNB-a. Oni koji zahtjev ne podnesu u propisanom roku morat će prestati pružati te usluge.
Kada i za koga?
Novi sustav uvodi se u tri ključna koraka:
20. studenoga 2026. – stupa na snagu Zakon i počinje primjena glavnine novih pravila.
1. lipnja 2027. – počinju se primjenjivati odredbe za vjerovnike i kreditne posrednike koji dosad nisu bili obuhvaćeni regulatornim okvirom.
1. siječnja 2028. – počinje primjena odredbi za određene ugovore o potrošačkom kreditu povezane s platnim karticama i plaćanjem na rate putem platnih usluga.
Za većinu novih kredita ključan je datum 20. studenoga 2026. Na postojeće ugovore ne primjenjuju se automatski sve nove odredbe, nego se u pravilu nastavljaju primjenjivati propisi koji su vrijedili u trenutku njihova sklapanja, uz izričito propisane iznimke. Posebna pravila vrijede za kredite bez roka dospijeća te za određene ugovore povezane s platnim karticama.
Novi zakon tako donosi promjene koje će građani najviše osjetiti kroz strožu kontrolu kreditiranja, veći nadzor nad troškovima, zabranu pojedinih prodajnih praksi, veća prava pri prijevremenoj otplati i dodatnu pomoć onima koji zapadnu u financijske poteškoće, piše Poslovni.hr.
