Od 1. lipnja Hrvatska uvodi promjene koje će utjecati na brojne građane

Početak lipnja 2026. godine donosi paket zakonskih izmjena koje će redefinirati ključne sektore hrvatskog gospodarstva i administracije. Riječ je o sveobuhvatnom setu reformi kojima Vlada nastoji uvesti više reda, od turističkog sektora i tržišta rada do upravljanja migracijama, a sve u skladu s novim europskim direktivama i Paktom o migracijama i azilu. Ciljevi su jasni: suzbijanje sive ekonomije, podizanje kvalitete usluga, veća zaštita radnika i modernizacija javne uprave. Ove promjene neće osjetiti samo poduzetnici, već i građani te brojni turisti koji planiraju ljetovanje na Jadranu, piše Poslovni dnevnik.

Najveći i najvidljiviji udarac sivoj ekonomiji u turizmu dolazi kroz nova pravila za privatni smještaj. Svaki apartman, soba ili kuća za odmor morat će imati istaknutu službenu registracijsku oznaku, bez koje oglašavanje na popularnim platformama poput Airbnb-a ili Booking.com-a više neće biti moguće. Ova mjera trebala bi drastično smanjiti broj ilegalnih iznajmljivača, a turistima se savjetuje da prilikom rezervacije provjere posjeduje li smještaj važeći broj kako bi izbjegli neugodnosti. U borbu protiv neregistriranih smještajnih jedinica kreću i inspektori, lokalna redarstvena tijela te carina, koji će imati znatno veće ovlasti za nadzor i kažnjavanje. Očekuje se da bi smanjena ponuda mogla dovesti i do rasta cijena, osobito u najtraženijim destinacijama.

Ove promjene nisu samo administrativne prirode, već su dio šire strategije kojom Hrvatska napušta model masovnog turizma i okreće se održivijem i kvalitetnijem pristupu. Vlasti žele privući goste veće platežne moći i osigurati dugoročnu održivost destinacija, smanjujući pritisak na infrastrukturu i lokalne zajednice. U sklopu te strategije uvode se i stroža pravila za takozvane “party-zone”, gdje će se ograničiti prodaja i konzumacija alkohola te uvesti zabrana prodaje energetskih pića mlađima od 18 godina. Općine i gradovi dobit će veće ovlasti u borbi protiv buke i nereda, s ciljem stvaranja sigurnijeg i ugodnijeg okruženja za sve.

Jedna od najvažnijih novosti za sve radnike i one koji traže posao jest uvođenje potpune transparentnosti plaća, sukladno direktivi Europske unije koju Hrvatska mora primijeniti do 7. lipnja. Poslodavci više neće smjeti u ugovorima o radu navoditi da je plaća poslovna tajna, a ključna promjena jest obveza objave početne plaće ili platnog raspona već u oglasu za posao. Time se ukida dugogodišnja praksa u kojoj su kandidati tek na kraju selekcijskog procesa saznavali koliku plaću mogu očekivati. Nadalje, poslodavci više neće smjeti pitati kandidate za posao o njihovim primanjima na prethodnim radnim mjestima, a zaposlenici će dobiti pravo zatražiti informacije o prosječnim plaćama za ista ili slična radna mjesta unutar tvrtke, razvrstane po spolu.

Značajne promjene stižu i na tržište rada, posebno u pogledu zapošljavanja stranih državljana. Usklađivanjem s Paktom EU o migracijama, kroz izmjene Zakona o strancima uvode se stroži uvjeti za poslodavce i veća prava za radnike. Tvrtke koje žele zaposliti radnike iz trećih zemalja morat će dokazati financijsku aktivnost u posljednjih 12 mjeseci, umjesto dosadašnjih šest, te neće smjeti imati blokirane račune dulje od 30 dana. Istovremeno, radnicima se pruža veća fleksibilnost pa će nakon šest mjeseci moći lakše promijeniti poslodavca, a produljuje se i dopušteno razdoblje nezaposlenosti na tri do šest mjeseci. Kao važan korak prema integraciji uvodi se obvezan ispit iz poznavanja hrvatskog jezika i latiničnog pisma za produljenje određenih dozvola. Po prvi put se detaljno reguliraju i uvjeti smještaja, propisujući minimalno 14 četvornih metara po radniku te se uvode obvezni zdravstveni pregledi.

Digitalizacija države: Popis stanovništva odlazi u povijest

Od 1. lipnja u punu primjenu ulazi Središnji registar stanovništva, digitalna baza podataka koja će zamijeniti klasični desetogodišnji popis stanovništva. Ovaj registar, kojim upravlja Porezna uprava, u stvarnom će vremenu objedinjavati podatke iz različitih postojećih evidencija, poput OIB-a, prebivališta, podataka o obrazovanju, zaposlenju i imovini. Cilj je stvoriti ažurnu i točnu sliku o stanovništvu bez potrebe za terenskim anketiranjem, što će omogućiti efikasnije planiranje javnih politika i pružanje usluga građanima. Iako tradicionalni popis odlazi u povijest, podaci iz popisa 2021. godine ostat će mjerodavni za prava nacionalnih manjina sve do kraja 2033. godine kako bi se osigurala stabilnost u njihovoj zastupljenosti.

Usklađivanje s Europom na granicama i u azilu

U skladu s europskim trendovima, od lipnja se primjenjuje i novi Zakon o međunarodnoj i privremenoj zaštiti. On donosi strože kriterije za odobravanje azila i mogućnost ograničenja slobode kretanja tražiteljima u određenim slučajevima. Socijalna prava za osobe kojima je zaštita odobrena bit će uvjetovana sudjelovanjem u obveznim programima integracije, koji uključuju i polaganje ispita iz hrvatskog jezika. Ove mjere nadopunjuju se s već postojećim sustavima na vanjskim granicama EU, poput Entry/Exit Systema (EES), koji automatizira praćenje ulazaka i izlazaka državljana trećih zemalja, čime Hrvatska zaokružuje svoje usklađivanje s jedinstvenom europskom politikom migracija i sigurnosti, piše Poslovni dnevnik.