Nova pravila za naručivanje hrane: Od danas stižu važne promjene koje će osjetiti mnogi

Ako danas kupite hranu za van, promjena možda neće biti vidljiva na prvi pogled, ali iza ambalaže koju svakodnevno koristimo počinje vrijediti novo europsko pravilo. Od 12. kolovoza 2026. na tržište Europske unije više se ne smije stavljati ambalaža koja dolazi u dodir s hranom ako sadržava PFAS u koncentracijama jednakima ili višima od propisanih granica. Riječ je o velikoj skupini sintetskih kemikalija koje se koriste zbog svoje iznimne otpornosti na vodu, masnoću i mrlje. Upravo su zbog tih svojstava PFAS spojevi desetljećima nalazili primjenu u različitim proizvodima, uključujući i ambalažu za hranu.

Nova pravila dio su Uredbe EU-a 2025/40 o ambalaži i ambalažnom otpadu, koja je stupila na snagu 2025. godine, a njezine se odredbe primjenjuju u različitim fazama. Od danas posebno počinju vrijediti ograničenja za PFAS u ambalaži koja dolazi u dodir s hranom. To se odnosi na niz proizvoda koje potrošači susreću gotovo svakodnevno – od kutija za burgere i pržene krumpiriće do vrećica za kebab, papirnatih omota i druge ambalaže koja mora izdržati kontakt s masnoćom i vlagom.

PFAS se upravo zbog toga koristio u takvim materijalima. Njegova svojstva omogućuju da papir ili karton dulje ostanu otporni na prodiranje masnoće i vode. Međutim, europski zakonodavac sada je postavio vrlo niske dopuštene granice.

Prema Uredbi, od 12. kolovoza ambalaža za kontakt s hranom ne smije se stavljati na tržište ako sadrži PFAS u koncentracijama jednakima ili višima od propisanih vrijednosti. Za pojedinačni PFAS spoj granica je 25 ppb, odnosno dijelova na milijardu. Za zbroj PFAS-ova obuhvaćenih ciljanom analizom granica iznosi 250 ppb, dok je za ukupni sadržaj PFAS-a, uključujući polimerne PFAS-ove, propisana granica od 50 ppm. Upravo zbog tako niskih pragova, organizacije za zaštitu potrošača u Njemačkoj upozoravaju da je namjerna uporaba PFAS-a u takvoj ambalaži praktički isključena.

Za građane pritom nema posebnih obveza. Potrošači ne trebaju provjeravati ambalažu niti poduzimati bilo kakve dodatne korake. Za usklađenost s pravilima odgovorni su proizvođači, uvoznici i ostali sudionici u lancu opskrbe. Važno je i prijelazno pravilo: ambalaža koja je već bila stavljena na tržište Europske unije prije 12. kolovoza ne mora se automatski povlačiti. Nova ograničenja odnose se na ambalažu koja se od danas prvi put stavlja na tržište. PFAS nije naziv za jednu kemikaliju, već za veliku skupinu od nekoliko tisuća sintetskih spojeva. Koriste se zbog kemijske i toplinske otpornosti te sposobnosti odbijanja vode, masnoće i prljavštine.

Često ih se naziva „vječnim kemikalijama“ jer su iznimno postojani i vrlo se teško razgrađuju u okolišu. Mogu se zadržavati u vodi, tlu i drugim dijelovima okoliša, zbog čega njihova prisutnost predstavlja dugoročan problem. Europska unija ambalažu koja dolazi u dodir s hranom posebno izdvaja kao mogući izvor izloženosti. U obrazloženju Uredbe navodi se da PFAS iz materijala koji dolaze u kontakt s hranom može dovesti do izlaganja ljudi tim spojevima, dok njihova postojanost i utvrđeni učinci pojedinih PFAS-ova predstavljaju razlog za zabrinutost zbog mogućih rizika za okoliš i zdravlje.

Ograničavanje PFAS-a nije izolirana mjera. Nova europska pravila predstavljaju širu reformu sustava ambalaže i ambalažnog otpada. Cilj je smanjiti količinu ambalažnog otpada, potaknuti ponovnu uporabu i recikliranje te ograničiti uporabu problematičnih tvari u materijalima koji svakodnevno dolaze u kontakt s ljudima. Najvažnije promjene uvodit će se postupno, a među ciljevima EU-a su i povećanje mogućnosti recikliranja ambalaže, veća uporaba višekratne ambalaže, smanjenje nepotrebne ambalaže te smanjenje količine otpada. Prema podacima koje prenosi Reuters, ambalažni otpad u EU-u doseže oko 180 kilograma po stanovniku godišnje.

Nova europska pravila dolaze u trenutku kada su PFAS-ovi posebno aktualna tema i u Hrvatskoj, i to zbog slučaja ilegalno odloženog otpada na području Gospića. U podzemnim vodama nizvodno od odlagališta pronađeni su PFAS spojevi, odnosno takozvane „vječne kemikalije“. Prema nalazima vještačenja koji su se pojavili u javnosti, odlagalište je ocijenjeno kao vrlo vjerojatan izvor njihova širenja u podzemne vode.

Istodobno, Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) objavio je da dosadašnje analize vode iz javne vodoopskrbe na području Gospića nisu pokazale mjerljive koncentracije PFAS-ova. HZJZ je 11. kolovoza proveo i novo izvanredno uzorkovanje vode, a rezultati tog uzorkovanja u trenutku objave ove informacije još nisu bili poznati. Upravo slučaj Gospića pokazuje zašto se o PFAS-ovima posljednjih godina sve više govori. Problem tih spojeva nije samo njihova moguća uporaba u pojedinom proizvodu, nego i njihova iznimna postojanost nakon što dospiju u okoliš.

Za potrošače se od danas, međutim, ne mijenja način kupnje hrane niti postoji obveza dodatne provjere ambalaže. Najveća promjena događa se u pozadini – proizvođači i ostali sudionici u lancu opskrbe moraju osigurati da nova ambalaža za kontakt s hranom zadovoljava stroge europske limite za PFAS, piše Dnevno.hr.