NIŠTA OD BRZOG INTERNETA U ZAGORJU? Zagorski SDP: 'Provedba nije moguća, apeliramo da se nađe rješenje'

PRŠI, veliki nacionalni projekt izgradnje širokopojasne optičke infrastrukture doživio je ozbiljan udarac -  Središnja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske unije (SAFU), kao provedbeno tijelo, raskinula je sve ugovore s tvrtkom Optix Infrastructure, izvođačem radova na projektima za čak 18 područja u Hrvatskoj, a među njima i 5 s područja Krapinsko – zagorske županije.

Vrijednost raskinutih ugovora iznosi ukupno 95.536.942,62 eura, a projekt je trebao omogućiti brz i stabilan internetski pristup u slabije razvijenim i ruralnim krajevima Hrvatske.

Tim je povodom  SDP Krapinsko-zagorske županije održao u Zaboku konferenciju za medije, na kojoj su se obratili župan Željko Kolar, gradonačelnica grada Zaboka i VD Predsjednica SDP-a Krapinsko-zagorske županije Valentina Đurek i saborska zastupnica i gradonačelnica grada Zlatara Jasenka Auguštan – Pentek.

Župan Željko Kolar ističe kako se projekt PRŠI najavljivao godinama i godinama se na njemu radilo. Kaže kako su se velike telekompanije, iz praktičnih,  financijskih razloga, orijentirale na velika urbana središta.

- Kako idete dalje od središta grada, tako je internet sve slabiji. Ravnomjeran regionalni razvoj, što je politika Europske unije, bez brzog interneta nije moguć u 21. stoljeću. Možemo ulagati u gospodarske zone, u infrastrukturu, ali nećemo moći nadomjestiti brzi internet - poručio je župan Kolar.

- Apeliramo na Vladu RH da bude ustrajna u traženju novoga rješenja za provedbu projekta - dodao je. U obrazloženju koje su dobili gradovi - nositelji PRŠI-ja, ističe Kolar, piše da je zbog nedovoljne aktivnosti provoditelja projekta, ugrožena provedba. Unutar zadanog okvira, provedba više nije ni moguća, zbog čega je i raskinut ugovor.

- Resorno ministarstvo RH će morati s Europskom komisijom ispregovarati novu mjeru za osiguravanje sredstava ili će to biti vlastita komponentna državnog proračuna. Ako to prepustimo tržištu, odmah možemo donijeti zaključak da male sredine brzog interneta neće imati jer si male gradovi i općine to ne mogu priuštiti - rekao je Kolar i zaključio kako razumiju razloge zbog kojih je ishod takav, ali uz apel o novom modelu financiranja. - Mi smo živo zainteresirani da se projekt provede do kraja - rekao je.

Valentina Đurek istaknula je da je projekt PRŠI od strateške važnosti za grad i županiju.

- Grad Zabok je 2021. godine pokrenuo postupak za izradu dokumentacije, a 2022. dobili smo potvrdu HAKOM – a da je naš plan razrađen u skladu s nacionalnim programom. U suradnji s partnerom Optix Infrastructure prijavili smo se na poziv za bespovratna sredstva te je projekt ocijenjen pozitivno i uvršten je u prihvatljive. Na žalost, nedavno smo od Središnje agencije za financiranje i ugovaranje projekata EU dobili dopis da je Grad Zabok zajedno s još nekim gradovima i općinama obuhvaćen raskidom ugovora s partnerom te je postupak provedbe projekta obustavljen – rekla je Đurek te istaknula da ovo nije pitanje prozivanja ili traženja krivca, već pitanje od interesa za cijelu zajednicu.

- Digitalna infrastruktura danas je jednako važna kao prometnice i komunalna mreža. Širokopojasna mreža je osnova infrastrukture 21. stoljeća, to je prvenstveno preduvjet za razvoj modernog društva, kvalitetnog gospodarstva, javnih usluga, ali i kvalitete života građana. Digitalizacija društva u cjelini, posebno  digitalizacija i široka primjena informacijsko – komunikacijskih tehnologija u sektorima gospodarstva stavlja dodatne zahtjeve za širokopojasni  internet u pogledu podržanih brzina i kvalitete i pouzdanosti širokopojasnog pristupa. Nalazimo se u vremenu kada se očekuje primjena novih tehnologija i novih koncepata, aplikacija i u gospodarstvu, i obrazovanju, i javnom sektoru, i u zdravstvu, kao što su industrija 4.0, velika količina podataka, umjetna inteligencija, pametni gradovi... Kao posljedica toga povećat će se količina  podataka koji će se prenositi elektroničko – komunikacijskim mrežama. Krug potencijalnih korisnika širokopojasnih mreža ne može biti ograničen samo na središta grada. Konkretno, u središtu Zaboka imamo super odličan brzi internet, dok naši sugrađani na rubnim dijelovima grada nemaju takve mogućnosti. Sa samom digitalizacijom i suvremenim aplikacijama koje se javljaju na tržištu, povećanje konzumacije raznih digitalnih sadržaja i njihova prilagodba povećavaju potrebu za širokopojasnim internetom. Isto tako, većina današnjih uređaja povezani su s raznim aplikacijama i također traže širokopojasni internet – pojasnila je Valentina Đurek.

Dakle, cijeli koncept projekta bio je da se sa središtima gradova jednako razmjerno razvijaju i njegova naselja. - Borimo se da se taj projekt nastavi i da sugrađanima i stanovnicima KZŽ bude omogućen jednaki internet, da mogu koristiti sve usluge koje se danas pružaju na tržištu – zaključila je Valentina Đurek.

Gradonačelnica i saborska zastupnica Jasenka Auguštan – Pentek istaknula je da je na području Krapinsko – zagorske županije ova investicija skoro 60 milijuna eura. Pripreme i dogovori JLS krenule su još 2017. godine i tražila se mogućnost ravnomjernog regionalnog razvoja cijelog našeg područja.

-Ne radi se samo  o našoj županiji nego o 18 područja u cijeloj Hrvatskoj.  U Zagorju je 5 područja, koja obuhvaćaju gradove i općine. Primjerice, Zlatar je obuhvatio općine Konjščinu, Budinščinu i Hrašćinu i iznos tog projekta za to područje je preko 11 milijuna eura. Brzina interneta više nije luksuz nego potreba, kao i električna energija – istaknula je Auguštan – Pentek.

Dodala je da je Grad Zlatar tek 30. srpnja obaviješten o raskidu ugovora. – Poslali smo upit što će biti s projektom i hoće li se naći mogućnost financiranja. Dobili smo 19.8. odgovor od SAFU – a koji kaže da nije se odustalo od projekta već se traže dodatne mogućnosti da se projekt isfinancira. To je u interesu svih nas i vjerujem da ćemo svi zajedno naći mogućnosti i da će se taj projekt realizirati, zaživjeti i dati mogućnost našim građanima za jednaki pristup internetu. Želimo potaknuti Ministarstvo, SAFU i Vladu da se nađe rješenje, gradovi i općine taj iznos sami neće moći financirati – zaključila je Auguštan – Pentek.

Ovo su nositelji projekta 'PRŠI' u KZŽ:

NOSITELJ Grad Zlatar + Općine Budinšćina, Hrašćina i Konjšćina

NOSITELJ Grad Pregrada + Grad Klanjec i Općine Desinić, Hum na Sutli, Kraljevec na Sutli, Krapinske Toplice, Kumrovec, Tuhelj i Zagorska Sela

NOSITELJ Grad Donja Stubica + Grad Oroslavje i Općine Marija Bistrica, Gornja Stubica, Stubičke Toplice i Veliko Trgovišće

NOSITELJ Općina Bedekovčina + Općine Lobor, Mače, Mihovljan, Novi Golubovec, Sveti Križ Začretje i Zlatar Bistrica 

NOSITELJ Grad Zabok