Meteorolozi objavili najnoviju prognozu: Evo kakva nas zima čeka u Europi i što donose prosinac i siječanj

Najnovija prognoza za zimu 2026./2027. predviđa manje snijega od prethodnih očekivanja za veći dio Europe. Analiza šest sezonskih prognostičkih modela, koju je objavio meteorološki portal Severe Weather Europe, upućuje na to da bi zapadna, srednja i južna Europa mogle zabilježiti ispodprosječne snježne oborine. Najveće smanjenje očekuje se na Balkanu, u Skandinaviji i u dijelovima srednje Europe.

Meteorolog Andrej Flis u analizi od 15. listopada navodi kako najnoviji podaci potvrđuju trend slabije snježne sezone na većem dijelu kontinenta. Ažurirani izračuni modela ECMWF za listopad pokazuju manje snijega u odnosu na rujansku prognozu, pri čemu se najveće promjene odnose na južne i središnje dijelove Europe.

Na vremenske prilike utječe i snažan El Niño, klimatski fenomen zagrijavanja površine tropskog Pacifika koji mijenja atmosfersku cirkulaciju i obrasce vremena globalno.

Prosjek šest sezonskih modela predviđa manje snijega od uobičajenog za gotovo cijelu zapadnu, srednju i južnu Europu. Najizraženiji manjak snježnih oborina očekuje se uz zapadnu obalu Skandinavije, na sjeveru Ujedinjenog Kraljevstva i na zapadnom Balkanu. Mogućnost za iznadprosječne količine snijega postoji samo na krajnjem sjeveroistoku Europe i u manjim dijelovima sjevernih planinskih regija.

Listopadski izračuni posebno su nepovoljni za južnu Europu i Balkan. Dok se u rujnu za to područje predviđalo 4,7 centimetara snijega manje od prosjeka, u listopadu je očekivani manjak narastao na 12,1 centimetar. Prognoza je time lošija za 7,4 centimetra, što je najveća negativna promjena među sedam analiziranih europskih regija.

Najnoviji podaci modela ECMWF pokazuju smanjenu prognozu snijega za sve analizirane dijelove Europe. U srednjoj Europi i Alpama očekivanja su u odnosu na rujan smanjena za 7,3 centimetra, a u istočnoj Europi i baltičkim državama za 5,6 centimetara. Za Skandinaviju se sada predviđa osam centimetara snijega manje od prosjeka, dok je za jugoistočnu Europu manjak procijenjen na 4,9 centimetara. U Ujedinjenom Kraljevstvu i Irskoj prognozira se 8,4 centimetra manje snijega, a u zapadnoj i jugozapadnoj Europi 8,2 centimetra manje od prosjeka.

Europski model ECMWF i britanski UKMO sada su suglasni da bi ukupna količina snijega od prosinca do veljače trebala biti ispodprosječna u svih sedam glavnih europskih regija.

Iako prognoza upućuje na slabiju snježnu sezonu, to ne isključuje pojavu snijega. Prema analizi, u većem dijelu zapadne, srednje i južne Europe nijedan zimski mjesec trenutno ne pokazuje signal za iznadprosječne snježne oborine.

Ipak, veljača se ističe kao mjesec s većom vjerojatnošću za snježna razdoblja na širem području od istočnog dijela srednje Europe prema sjeveroistoku, kao i u dijelovima sjeverne Europe. U ožujku bi više snijega od uobičajenog moglo pasti na krajnjem sjeveru kontinenta. Ovi podaci sugeriraju da su snježna razdoblja u Europi izglednija u drugoj polovici zime, što se poklapa s razdobljem sezonski najnižih temperatura.

Prognoza za europska skijališta također većinom predviđa manje snijega od prosjeka, ali je situacija u Alpama znatno složenija. Šest analiziranih modela daje potpuno različite rezultate, koji se kreću od 30 centimetara snijega iznad prosjeka do manjka od 30 do 60 centimetara.

Zbog tako velikih odstupanja, prosječna prognoza za istočne Alpe blizu je uobičajenih vrijednosti, dok se za zapadne očekuje nešto manje snijega. Autori analize stoga naglašavaju da je pouzdanost prognoze ukupnih snježnih oborina za Alpe vrlo niska.

Hrvatska nije zasebno analizirana u regionalnoj podjeli, ali se nalazi unutar šireg područja za koje modeli predviđaju slabiju snježnu sezonu. Posebno je značajan signal o manjku snijega za zapadni Balkan, koji se na prognostičkim kartama ističe kao jedno od područja s najvećim negativnim odstupanjima.

Ipak, važno je napomenuti da sezonske prognoze ne mogu pouzdano predvidjeti pojedinačne snježne epizode ili točnu količinu snijega za određeni grad. Modeli imaju prostornu rezoluciju od otprilike 100 kilometara, što znači da prikazuju opće trendove za šira područja, a ne precizne podatke za pojedinu planinu ili skijalište.

Meteorolozi upozoravaju na još jedan čimbenik koji bi mogao utjecati na tijek zime – polarni vrtlog. Eventualni poremećaj vrtloga u drugom dijelu zime mogao bi dovesti do prodora hladnijeg zraka i povećati izglede za snijeg, čak i u područjima gdje se sada predviđaju ispodprosječne količine.

Stoga se aktualna sezonska prognoza treba shvatiti kao pokazatelj najvjerojatnijeg razvoja situacije, a ne kao definitivna najava vremena. Prognostički modeli nastavit će se ažurirati u idućim mjesecima pa će tada biti jasnije hoće li se sadašnji trend zime s manje snijega održati ili promijeniti.