Meteorolog otkrio po čemu je ovaj toplinski val drugačiji te do kada će trajati

Hrvatsku je zahvatio novi toplinski val, a najteži dani tek slijede. Prema podacima Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), danas je u 18 sati najtoplije bilo u Kninu, gdje je izmjereno 37,8 Celzijevih stupnjeva. 

DHMZ upozorava da toplinski val predstavlja zdravstveni rizik, osobito za starije osobe, malu djecu i kronične bolesnike. O trenutačnom toplinskom valu i vremenu koje nas očekuje za Index je govorio meteorolog dr. sc. Bojanom Lipovšćakom. On kaže da je riječ o četvrtom toplinskom valu ovog ljeta.

Lipovšćak ističe da se ovaj val razlikuje od prethodnog jer je zrak suši. "Ovo je četvrti toplinski val ovog ljeta. Prema svemu sudeći, nije došlo do razvoja toplinske kupole, nego je riječ o pravom toplinskom valu u kojem iz Afrike dolazi topao i suh zrak. Tijekom prošlog toplinskog vala imali smo vlažan zrak pa je zbog velike količine vlage bilo sparnije i nepodnošljivije. Sada je vrijeme suše, ali zato je veća opasnost od požara, a suša je već velika. To je problem", rekao je Lipovšćak.

Prema njegovim riječima, atmosferski poremećaji koji dolaze s Atlantika zasad prolaze sjevernije od Alpa i ne uspijevaju znatnije utjecati na vrijeme u Hrvatskoj. Oko 4. kolovoza moguć je manji porast naoblake u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu, ali bez osjetnijeg pada temperature.

"Četvrtog kolovoza možemo imati manji porast naoblake u sjeverozapadnim krajevima unutrašnjosti i na sjevernom Jadranu. To će uglavnom biti prolazno, uz gotovo neznatnu promjenu temperature. Može pasti za stupanj ili stupanj i pol, ali to je sve", kaže.

Ozbiljnija promjena vremena, prema trenutačnim prognostičkim materijalima, mogla bi stići oko 7. ili 8. kolovoza. Lipovšćak navodi dva moguća scenarija. Prvi, nepovoljniji, podrazumijeva izravan prodor hladne fronte s grmljavinom, pljuskovima, tučom i jakim udarima vjetra. Drugi, koji smatra vjerojatnijim, donio bi postupno približavanje hladnijeg zraka preko Alpa i nekoliko linija nestabilnosti.

"Prva varijanta, ona lošija, jest da hladna fronta prodre i donese grmljavinu, pljuskove, tuču i udare vjetra. Druga varijanta, koja mi je vjerojatnija na temelju iskustva s toplinskim valovima tijekom posljednje dvije godine, jest da će hladan zrak postupno obilaziti preko i oko Alpa. Tada bismo imali nekoliko linija nestabilnosti koje bi prešle preko sjeverozapadnih krajeva unutrašnjosti i uglavnom sjevernog Jadrana", rekao je.

Srednji i južni Jadran prema tom bi scenariju još neko vrijeme ostali pošteđeni izraženije promjene. "Imali bismo red kiše, red sunca, dva ili tri dana, bez izražene hladne fronte. Linije nestabilnosti bile bi praćene grmljavinom, pljuskovima i manjim padom temperature, ali to ne bi bila fronta s tučom i velikim nevremenima. Nakon otprilike tri dana ponovno bi se stabiliziralo i nastavilo toplo vrijeme", navodi Lipovšćak. Temperature nakon promjene ne bi bile visoke kao sada, ali ne očekuje se trajnije zahlađenje.

Lipovšćak očekuje da će vrhunac trenutačnog toplinskog vala nastupiti tijekom sljedeća tri dana. "Neće nakon promjene biti vruće koliko sada, bit će možda za stupanj hladnije, jer očekujem da će maksimum ovog vala nastupiti u iduća tri dana. I svi prognostički materijali pokazuju da maksimum temperatura stiže u iduća tri dana", kazao je. Na pitanje bi li to mogao biti i temperaturni vrhunac cijelog ljeta, upozorava da je takve tvrdnje još prerano iznositi.

"To bi mogao biti vrhunac, ali teško je reći hoće li biti vrhunac cijelog ljeta. Kod nas su najviše temperature obično mjerene početkom kolovoza. Ovaj put, u iduća tri ili četiri dana, možda možemo imati probijanje pojedinih maksimuma u nekim mjestima, uglavnom u unutrašnjosti. Ne očekujem toliko na Jadranu koliko u unutrašnjosti", navodi.

Kao područje u kojem su moguće posebno visoke temperature izdvojio je Slavoniju, ali naglašava da se točna lokacija ne može unaprijed odrediti. "Ne može se reći točno mjesto jer je riječ o toplinskom valu, odnosno velikoj količini toplog zraka koja struji i koja se nad nekim područjem može zadržati dulje, a negdje kraće. Možemo imati probijanje maksimuma na pojedinim lokacijama, ali ne može se unaprijed reći gdje", rekao je, piše Index.