Lani i ove godine u Zagorju više od 1080 naleta vozila na divljač, isplaćeno gotovo 2 milijuna eura odštete

Naleti vozila na divljač predstavljaju ozbiljan sigurnosni, financijski i pravni problem u Hrvatskoj, s izraženim trendom stalnog porasta broja nesreća. Uvjerljivo najviše naleta, gotovo 80%, otpada na srneću divljač. Nakon srna, najčešći su naleti na divlje svinje i lisice. Najveći broj nesreća bilježi se na državnim cestama koje presijecaju prirodna staništa i migracijske koridore šumskih predjela. Posebno su rizični brdoviti i zavojiti tereni ili dugi šumski pravci izvan naselja.

PU krapinsko - zagorska

Zanimalo nas je kakva je situacija u Krapinsko – zagorskoj županiji i koliko se često kod nas događaju ovakve nesreće. Kako saznajemo u Policijskoj upravi Krapinsko – zagorskoj, tijekom 2025. godine zabilježeno je ukupno 575 sudara vozila sa životinjom na cesti. Od toga, najveći broj desio se na području PPRP Krapina, 342, zatim na području PP Zlatar Bistrica, 102, na području PP Donja Stubica 80 te na području PP Klanjec 51. Prošle godine u tim događajima nije bilo ozlijeđenih osoba, a nastala je materijalna šteta procijenjena na oko 483.550 eura. Ove godine, do 13. listopada, ukupno je zabilježno 511 sudara vozila sa životinjom na cesti. Ove godine bilo je i ozlijeđenih – jedna je osoba zadobila teške tjelesne ozljede, dok su dvije lakše ozlijeđene. Materijalna šteta procijenjena je na 444.255 eura.

Ministarstvo

Iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dobili smo podatke da je u Hrvatskoj u 2025. godini prijavljeno 7143 šteta zbog naleta na divljač, od čega je isplaćeno 6.455 šteta u ukupnom iznosu od 14.884.845,43 €. Od toga, što se Krapinsko – zagorske županije tiče, prijavljeno je 495 šteta, a isplaćen je iznos od 1.047.025,42 €. U ovoj godini, do kraja rujna, u Hrvatskoj je prijavljeno 5379 šteta, isplaćeno ih 4.641 u iznosu od 10.654.431,29 €, a od toga, u našoj županiji prijavljeno ih je 387, a isplaćeno ukupno 834.176,25 €. Pravno i financijsko rješavanje šteta godinama je u Hrvatskoj bilo izvor dugotrajnih sudskih sporova između vozača, lovačkih društava i upravitelja cesta. Prema dosadašnjem modelu, nakon što su komercijalna osiguranja odbila sklapati police s lovačkim društvima zbog prevelikog broja nesreća, uveden je sustav jedinstvene police preko Hrvatskog lovačkog saveza, koji je sufinancirala država. Velik broj šteta stvorio je velik pritisak na državni proračun.

Izmjene zakona

Stoga se pripremaju izmjene Zakona o lovstvu. Ključna promjena donosi redefiniranje odgovornosti – država više neće automatski podmirivati sve štete. Naglasak se stavlja na suodgovornost vozača. Ako vozač nije prilagodio brzinu uvjetima na cesti ili je ignorirao prometni znak upozorenja na divljač, teret štete mogao bi pasti na njega. - Predloženim izmjenama odgovornost za štetu nastalu naletom vozila na divljač utvrđivala bi se prema krivnji i okolnostima konkretnog slučaja. Vozač bi odgovarao ako je postupao protivno prometnim propisima, a lovoovlaštenik ako je šteta nastala zbog provođenja skupnog lova. Ako se ne utvrdi odgovornost ni jedne strane, svatko bi snosio vlastitu štetu. Predloženo rješenje primjenjivalo bi se nakon donošenja Zakona i njegova stupanja na snagu – odgovoreno nam je iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva.

A što kažu lovci?

Iz Lovačkog saveza Krapinsko – zagorske županije kažu da se u Zagorju najčešće događaju naleti na srneću divljač, oko 95%, dok na sve ostale divlje životinje otpada oko 5%.  - Najčešće se naleti na divljač događaju u proljetnim mjesecima  (travanj, svibanj) kada divljač migrira tražeći i obilježavajući svoja životna područja te u vrijeme parenja krajem srpnja i početkom kolovoza. Što se tiče lokacija, uglavnom su to prometnice koje idu uz šumske sastojine gdje divljač lako prelazi iz jedne na drugu stranu – kaže tajnik Mario Vodolšak. Zanimalo nas je kakav postupak kada se takva situacija desi.

- Nakon što se dogodi nalet na divljač, vozač je obavezan pozvati policiju koja tada obaviještava lovoovlaštenika u čijem lovištu se nalet dogodio. Policijski službenici rade očevid događaja, a predstavnik lovoovlaštenika obavezan je preuzeti stradalu (usmrćenu divljač) te je neškodljivo ukloniti. Stradala, uginula divljač pripada lovoovlašteniku. Čest je slučaj da se udarena, ranjena divljač ne pronađe na licu mjesta te tada lovoovlaštenik pokuša potražiti istu. Takva divljač obično preživi. Divljač stradala prilikom udara automobile u večini slućajeva je smrtno stradala, a ukoliko je ranjena tada lovoovlaštenik procjeni da li se ta divljač može dostrijeliti (tzv. "samilosni hitac” i o tome obavještava nadležnog veterinarskog i lovnog inspektora). Nakon što policija napravi uviđajni zapisnik, vozač ga mora dobiti i tada prijavljuje štetu na motornom vozilu prekoo stranica HLS-a na aplikaciji “Prijava štete online”. Dalje su mu dostupne sve informacije – pojašnjava Vodolšak.  Također, ističe i savjete vozačima u prometu. - Da bi se smanjila ova crna brojka naleta vozila na divljač najvažnije je da svaki vozač koji sjedne za volan poštuje ograničenja brzine, a posebno tamo gdje je postavljen prometni znak “Divljač na cesti”. Posebno pažljivo treba voziti rano ujutro kad sviće dan i predvečer kada se spušta mrak, jer je tada divljač najaktivnija – dodaje.