KZŽ udvostručuje prava iz socijalne skrbi: Pomoć za MPO, onkološke pacijente, obitelji i mlade!
Komentirajući rebalans proračuna nakon sjednice Županijske skupštine, župan Željko Kolar istaknuo je kako se u iduću godinu prenosi oko 14 posto ukupnog investicijskog ciklusa, što, prema njegovim riječima, ne smatra velikim iznosom, već realnom posljedicom dinamike izvođenja radova.
- Neće se prebaciti veliki dio sredstava, riječ je o otprilike 14 posto ukupnog investicijskog ciklusa. To ne smatram velikim udjelom, nego realnom situacijom. Dinamika izvođača radova na terenu, vremenske prilike te određena arhitektonska i građevinska rješenja koja se pojavljuju tijekom same gradnje doveli su do toga da se pojedini radovi ne odvijaju planiranom dinamikom i da ih moramo prenijeti u sljedeću godinu.
Ključno je da prema sadašnjim projekcijama možemo ispoštovati rokove NPOO-a. Do kraja prosinca sljedeće godine moramo završiti sve građevinske radove i ishoditi uporabne dozvole, a završetak dokumentacije i financijskih završnih situacija moramo riješiti do 30. ožujka 2028. godine. Vjerujem da ćemo i to uspjeti.
Posebno je važno roditeljima, djeci, učenicama i učenicima te nastavnicima i nastavnicama jest da planiramo u svim tim školama uvesti jednosmjensku nastavu u drugom polugodištu školske godine 2027./2028. Škole na kojima su radovi počeli ranije i koje će biti ranije završene, poput Brestovca Orehovičkog, Huma na Sutli i Zlatara, prije će prijeći na takav oblik nastave. Prema našim projekcijama, učenici u Brestovcu Orehovičkom već bi u drugom polugodištu školske godine 2026./2027. trebali krenuti u nastavu u novim prostorima.
Ostalo su manje korekcije unutar proračuna, kakve se rade svake godine. Moram još jednom napomenuti da smo upute za izradu proračuna, o kojem će se raspravljati na sljedećoj sjednici Županijske skupštine, dobili praktički tek prošli tjedan. Zbog toga je izuzetno teško pravodobno raditi i planirati.
Dobra je vijest da je na državnoj razini ukupni iznos decentraliziranih sredstava povećan za pet posto, ali povećanje nije jednako za sve djelatnosti. Za zdravstvo iznosi četiri posto, dok izračune za obrazovanje još nismo dobili. Već sada mogu reći da povećanje decentraliziranih sredstava neće biti dovoljno da pokrijemo sve potrebe koje proizlaze iz zakona i Ustava, a za koje smo nadležni. Vjerojatno ćemo ponovno morati izdvojiti oko dva milijuna eura vlastitih izvornih prihoda za obveze koje bi nam država, sukladno zakonu, trebala osigurati kroz decentralizirana sredstva, ali to ne čini - izjavio je župan Kolar.
Dario Cvrtila (HDZ) pojasnio je zašto je bio suzdržan prilikom glasanja. Istaknuo je kako je proračun smanjen za više od 16 milijuna eura, najvećim dijelom zbog projekata u obrazovanju koji se financiraju iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO).
- Vidjeli smo da je proračun smanjen za više od 16 milijuna eura, a pretežno se radi o projektima koje financira Vlada Republike Hrvatske iz NPOO-a, i to uglavnom iz područja obrazovanja. Trenutačno imamo ukupno 19 projekata koji se financiraju iz tog programa.
Smatramo da nije dovoljno jasno naznačeno u kojoj se fazi nalazi svaki od tih projekata i zbog čega se određena sredstva prebacuju u sljedeću godinu. Zanima nas je li problem u samoj realizaciji, s obzirom na to da je župan naglasio kako neki projekti još nisu ni započeli. Postavlja se i pitanje je li razlog tome ono na što smo upozoravali početkom godine, odnosno ima li Županija dovoljno kapaciteta za provedbu svih tih projekata.
Plan je ambiciozan i podržavamo sve projekte u obrazovanju na području naše županije jer su u skladu s nacionalnim ciljevima koje je predstavila Vlada Republike Hrvatske i zbog kojih se ti projekti financiraju. Međutim, zanimaju nas razlozi zbog kojih financijski planovi za ovu godinu nisu ostvareni te postoje li kod pojedinih projekata veći problemi koji uzrokuju kašnjenja u njihovoj realizaciji - rekao je Cvrtila.
O novoj Odluci o socijalnoj skrbi, koja je bila jedna od tema sjednice Županijske skupštine, govorila je županijska pročelnica Martina Gregurović Šanjug. Istaknula je kako se dosadašnja četiri prava proširuju na ukupno osam, a glavne značajke nove odluke su povećanje postojećih naknada, proširenje kruga korisnika i uvođenje novih prava.
- Što se tiče dosadašnjih pomoći, prije svega onih namijenjenih obiteljima s troje i više djece, dolazi do povećanja novčanih iznosa, a pojedine naknade rastu i do 200 posto. Naknada za posvojenje povećava se čak za 270 posto. Kod novčanih pomoći obiteljima koje se nalaze u teškim životnim prilikama proširujemo postojeći krug korisnika, a kao novu skupinu koja može ostvariti pravo na pomoć uvodimo i žrtve obiteljskog nasilja.
Svakako su zanimljiva i nova prava koja se predviđaju ovom odlukom. Prije svega, uvodi se pravo na novčanu pomoć obiteljima koje prolaze postupak medicinski pomognute oplodnje, u iznosu do 1.000 eura godišnje.
Osim toga, uvodimo novčane pomoći obiteljima s onkološkim pacijentima. Njih smo i dosad na određeni način zbrinjavali, ali u manjem opsegu. Sada će onkološki pacijenti moći ostvariti pomoć ne samo za troškove liječenja nego i za troškove prijevoza na različite medicinske postupke koji su dio njihova liječenja.
Novo pravo namijenjeno je i mladima koji izlaze iz sustava socijalne skrbi, odnosno mladima bez odgovarajuće roditeljske skrbi koji se osamostaljuju nakon izlaska iz udomiteljskih obitelji ili smještaja u ustanovama socijalne skrbi. Rast broja i iznosa prava prati i povećanje planiranih izdvajanja. Očekujemo rast od 64 posto, odnosno s dosadašnjih 140.000 eura na nešto više od 200.000 eura, koliko je planirano za provedbu programa socijalne skrbi u sljedećoj godini.
S ovom odlukom uspjeli smo izgraditi sveobuhvatan sustav podrške obiteljima u najtežim životnim okolnostima – od planiranja obitelji i medicinski pomognute oplodnje, preko pomoći djeci s teškoćama u razvoju u ranom djetinjstvu, pa sve do podrške onkološkim pacijentima i našim sugrađanima treće životne dobi - istaknula je pročelnica Martina Gregurović Šanjug.