KZŽ je na 2. mjestu u Hrvatskoj po procijepljenosti djece i prva po procijepljenosti protiv HPV - a

Foto: Pixsell, pexels

U obveznom Programu cijepljenja u Republici Hrvatskoj cijepi se protiv jedanaest bolesti: tuberkuloze, difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, infekcija uzrokovanih Haemofilusom influenzae tipa b (HiB), hepatitisa B, ospica, zaušnjaka, rubele i pneumokokne bolesti. Protiv nekih bolesti cijepi se u više navrata da bi se postigao potreban imunološki odgovor odnosno nastala dovoljna količina protutijela koja pružaju zaštitu od određene bolesti.

 - Tako se primjerice u prvoj godini života djeca cijepe u sklopu primarnog cijepljenja s tri doze cjepiva protiv difterije, tetanusa, hripavca, dječje paralize, Haemophilusa influenzae tip b i hepatitisa B kombiniranim cjepivom, tzv. „6u1“ ili „5u1“ cjepivom koje sadrži antigene protiv 6 odnosno 5 uzročnika bolesti, a kasnije se docjepljuju kako bi se održala potrebna zaštita. Djeca se cijepe u onoj dobi u kojoj su najranjivija za određene bolesti tj. u dobi u kojoj su te bolesti obično češće i u pravilu praćene težom kliničkom slikom i komplikacijama, od kojih neke mogu uzrokovati i smrtni ishod – kažu u Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo.

Kolektivni imunitet

Pored Programa obveznog cijepljenja postoji i Program imunizacije, seroprofilakse i kemoprofilakse za posebne skupine stanovništva  i pojedince pod povećanim rizikom od tuberkuloze, hepatitisa A i B, bjesnoće, žute groznice, kolere, trbušnog tifusa, tetanusa, malarije, streptokokne bolesti, Haemophilus influenzae - invazivne bolesti, meningokokne bolesti, HPV infekcije, bolesti COVID 19 i majmunskih boginja.  Ovim Programom je regulirano cijepljenje osoba pod povećanim rizikom od navedenih bolesti i prema epidemiološkim indikacijama, a uključuje i preporučeno cijepljenje protiv Humanog papiloma virusa, uzročnika raka vrata maternice i još nekih vrsta raka (HPV cjepivo).

 Ovim programom regulirano je i cijepljenje putnika u endemska područja (cijepljenje protiv žute groznice, trbušnog tifusa, kolere i sl.) kao i postekspozicijsko cijepljenje (npr. tetanus, bjesnoća), te primjena seroprofilakse (upotreba specifičnih imunoglobulina za sprečavanje razvoja bolesti) i kemoprofilakse (upotreba lijekova/antibiotika u cilju sprečavanja nastanka infekcije- za bliske kontakte oboljelih) kod određenih zaraznih bolesti. - U Republici Hrvatskoj dugi niz godina smo imali visoke cijepne obuhvate za sva cijepljenja iz obveznog Programa cijepljenja te su pojedinci koji se nisu mogli cijepiti iz medicinskog ili drugog opravdanog razloga mogli „računati“na zaštitu kolektivnim imunitetom. Pojam kolektivni imunitet označava situaciju u kojoj je dostatni udio populacije imun na neku zaraznu bolest (kao posljedica cijepljenja i/ili ranije preboljene bolesti) čime njeno širenje s osobe na osobu nije vjerojatno.

Čak i pojedinci koji nisu cijepljeni (osobe s kontraindikacijama za cijepljenje) imaju određenu zaštitu jer se bolest nema mnogo prilike proširiti se unutar zajednice. Važno je naglasiti da kolektivni imunitet ne štiti od svih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem. Najbolji primjer za to je tetanus, kada spore ove bakterije dospiju u organizam kroz ozljede kože ili sluznica. Spore su otporni oblici koji se nalaze posvuda u zemlji ili prašini gdje mogu preživjeti godinama. Tetanus se ne prenosi s čovjeka na čovjeka stoga nije niti moguće postići zaštitu kolektivnim imunitetom, te je ovdje dodatno važna individualna zaštita cijepljenjem – pojašnjavaju u Zavodu.

Smanjuju se cjepni obuhvati

Ipak, kako doznajemo, smanjuju se cjepni obuhvati u Hrvatskoj. - Još su uvijek relativno zadovoljavajući, iako niži od optimalnih za postizanje kolektivnog imuniteta, no izražene su razlike među županijama i gradovima te postoji značajan rizik širenja bolesti u slučaju unosa. Tako je primjerice obuhvat u primarnom MPR (ospice, zaušnjaci i rubela) cijepljenju u 2024. godini za Republiku Hrvatsku iznosio 90,05 % što je malo niže od obuhvata postignutog u 2023. godini (90,4 %) no više od obuhvata postignutih u 2022. godini (89,9% ) i 2021. godini (89,3%). Obuhvati postignuti u 2020. godini (91,2 %) i 2019. (93%) bili su nešto viši. Docijepljivanjem protiv ospica, zaušnjaka i rubele u prvom razredu osnovne škole u 2024. godini postignut je obuhvat 89,4% što je nešto niže od obuhvata postignutih u 2023., 2022. i 2021. godini (90,05 %, 90,4% i 90,3%) – odgovaraju iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.

Po županijama

Dakle, prosjek odnosno obuhvat procijepljenosti u primarnom MPR, odnosno protiv difterije, tetanusa i hripavca u Hrvatskoj je u 2024. godini bio 92,3%, a docijepljenosti odnosno revakcinacije 88,6%. Prema županijama, prema procijepljenosti vodeće mjesto drži Koprivničko – križevačka županija s obuhvatom 98,2% (docijepljenje 96,3%), a odmah na drugom mjestu je naša, Krapinsko – zagorska županija s obuhvatom 97,7 % (docijepljenje 96,0%). Slijede Virovitičko – podravska županija (obuhvat 97,3%, docijepljenje  98,6%), Bjelovarsko – bilogorska županija (obuhvat 96,8%, docijepljenje 92,2%), Šibensko – kninska županija (96,4%, docijepljenje 94,9), Brodsko – posavska županija (96,3%, docijepljenje 94,9%), Vukovarsko – srijemska županija (96,2%, docijepljenje 95,3%), Karlovačka županija (96,0%, docijepljenje 96,4%), Međimurska županija (95,2%, docijepljenje 93,8%), Grad Zagreb (94,8%, docijepljenje 91,9%), Zagrebačka županija (94,8%, docijepljenje 92,5%), Istarska županija (93,6%, docijepljenje 90,3%), Zadarska županija (93,5%, docijepljenje 86,2%), Varaždinska županija (93,0%, docijepljenje 92,7%), Sisačko – moslavačka (91,4%, docijepljenje 90,2%), Osječko – baranjska županija (88,5%, docijepljenje 82,0%), Primorsko – goranska (87,1%, docijepljenje 86,1%), Požeško – slavonska županija (86,5%, docijepljenje 81,4%, Splitsko – dalmatinska županija (85,3%, docijepljenje 79,6%), a na posljednjem je mjestu Dubrovačko – neretvanska županija (82,0%, docijepljenje 58,4%).

Krapinsko – zagorska županija

Što se tiče naše županije, možemo biti zadovoljni, obzirom na odlično drugo mjesto prema procijepljenosti u Hrvatskoj.  - Procijepljenost djece predškolske i školske dobi je odlična bez obzira o kojem se cjepivu i kojoj dozi cjepiva radi u sklopu obveznog cijepljenja. KZŽ je među vodećim županijama u RH prema obuhvatu procijepljene djece – ističe ravnatelj Zavoda za javnos zdravstvo Krapinsko – zagorske županije Tomislav Jadan.

Trenutno se u RH pa tako i u KZŽ djeca obvezno cijepe od novorođenačke dobi do završetka školovanja protiv sljedećih bolesti: TBC, ospica, rubeole, mumpsa, difterije, tetanusa, hripavca, bolesti uzrokovane Hemofilusom influenze tip B, pneumokokne bolesti, hepatitisa B i dječje paralize. - U školskoj dobi se preporuča cijepljenje djece protiv HPV, a prema procijepljenosti protiv tog virusa je KZŽ vodeća u RH (procijepljeno je 75% učenica i učenika). Nekoj djeci se preporuča i cijepljenje  protiv drugih bolesti poput vodenih kozica, gripe, meningokoknih bolesti, COVID 19 i sl. ako postoji tzv. epidemiološka indikacija. Postotak procijepljene djece se nakon pandemije COVID 19 smanjio, ali je još i dalje dovoljan radi stvaranja tzv. kolektivne zaštite – ističe Jadan.