Krapinski neandertalci dobivaju veliko proširenje: Stižu hologrami, amfiteatar, bistro i novi sadržaji

Jedan od najposjećenijih muzeja u Hrvatskoj uskoro će svojim posjetiteljima ponuditi potpuno novo iskustvo. Na Muzeju krapinskih neandertalaca započeli su radovi na dugo očekivanoj nadogradnji vrijednoj oko 4,6 milijuna eura, zahvaljujući kojoj će Krapina dobiti moderan posjetiteljski centar s novim sadržajima za sve generacije.

Zaokružena priča

Ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja, Jurica Sabol, ističe kako je riječ o jednom od najvećih projekata u povijesti muzeja.

- Konačno je započela dugo očekivana nadogradnja Muzeja krapinskih neandertalaca. Riječ je o europskom projektu vrijednom oko 4,6 milijuna eura, kojim će se na krovu postojećeg muzeja izgraditi posjetiteljski centar. Time ćemo dobiti dodatne prostore i nove sadržaje za naše posjetitelje. Planirana je izložbena galerija površine oko stotinu četvornih metara, multifunkcionalna dvorana za muzejsku pedagogiju i edukaciju namijenjena ponajprije najmlađim posjetiteljima, kojih tijekom godine imamo gotovo 45 tisuća, a konačno će ovaj lokalitet dobiti i bistro za okrjepu posjetitelja. Uredit će se i vanjski prostor, dječje igralište prilagođeno i osobama s invaliditetom te vanjski amfiteatar sa 220 sjedećih mjesta za koncerte, promocije, kazališne predstave i druga događanja. Vjerujem da ćemo time zaokružiti jednu lijepu priču te da će Krapina ponovno dobiti moderan i kvalitetan posjetiteljski centar s dodatnim sadržajima - rekao je Sabol. 

Radovi će trajati 15 mjeseci

Građevinske radove izvodi zagorska tvrtka MDK Građevinar, a završetak projekta predviđen je sredinom rujna 2027. godine.

- Izvođač je uveden u posao početkom srpnja, a rok izvođenja radova je 15 mjeseci. Ako sve bude teklo prema planu i ne bude nepredviđenih okolnosti, moguće je da će radovi završiti i ranije. Ono što je posebno važno naglasiti jest da će Muzej krapinskih neandertalaca cijelo vrijeme ostati otvoren za posjetitelje. Već primamo grupne najave za jesen i ne očekujemo značajne poteškoće u radu - naglasio je ravnatelj. 

Multimedija, hologrami i održiva gradnja

Novi prostori bit će opremljeni suvremenom tehnologijom koja će dodatno obogatiti interpretaciju muzejske građe.

- Predviđene su moderne vitrine, multimedija, zvučne kulise, nova rasvjeta te hologramske instalacije koje će pomoći u interpretaciji muzejske građe. Naravno, cijeli projekt prati europske standarde održivosti pa će centar imati vlastitu energanu sa solarnim panelima i proizvoditi dio električne energije - pojasnio je Sabol. 

Dodao je kako će se sav muzejski program nakon završetka projekta preseliti u novi prostor.

- Više neće biti potrebe koristiti staru Kneippovu zgradu. Sav rad s posjetiteljima odvijat će se u Muzeju krapinskih neandertalaca, koji je neposredno povezan s nalazištem Hušnjakovo, najvažnijim prapovijesnim lokalitetom na svijetu. Vjerujem da ćemo za godinu i pol dodatno podići kvalitetu cijele priče o krapinskom pračovjeku, koji je zasigurno najprepoznatljiviji brend Krapinsko-zagorske županije - rekao je ravnatelj. 

Osim nadogradnje muzeja, paralelno se provode i drugi europski projekti kojima će se dodatno unaprijediti sadržaji i pristupačnost muzeja.

- Osim nadogradnje muzeja, sudjelujemo i u Interreg projektu DIKULT, koji je usmjeren na pristupačnost muzejskih sadržaja osobama s invaliditetom. Kroz taj projekt dopunit ćemo postav novim sadržajima, ali i izgraditi potpuno novu pristupnu stazu od ceste do muzeja prema svim pravilima pristupačnosti. Želja mi je da ovaj muzej uistinu bude dostupan svima - istaknuo je Sabol.

Podsjetio je i da je Muzej ove godine osigurao još jedan europski projekt, vrijedan oko 138 tisuća eura, kojim će dodatno unaprijediti pristupačnost osobama s invaliditetom.

- Kroz dvije godine provodit ćemo edukacije, radionice i nabaviti posebna muzejska pomagala prilagođena osobama s invaliditetom. Imat ćemo i virtualne naočale koje će omogućiti obilazak muzeja i nalazišta Hušnjakovo osobama koje zbog fizičkih poteškoća ne mogu doći do lokaliteta. Želimo biti muzej otvoren svima i prilagoditi se potrebama svih naših posjetitelja – rekao je Sabol.

Projekt koji se pripremao godinama

Sabol ističe kako je ideja o nadogradnji muzeja nastala još početkom njegova prvog mandata.

- Na ovom projektu počeli smo raditi još 2021. godine zajedno s pokojnim arhitektom Željkom Kovačićem, jednim od autora postojećeg muzeja. Vrlo brzo izradili smo idejno rješenje, zatim glavni projekt, iako tada nismo imali osigurana sredstva. Imali smo sreće da su se otvorili europski fondovi za obnovu kulturne infrastrukture te smo uspješno prijavili projekt. Iza svega stoje sati i sati rada velikog tima ljudi; projektanata, arhitekata, konzervatora, Zagorske razvojne agencije i Grada Krapine, koji su naši partneri. Nadam se da ćemo svi zajedno iznijeti projekt na ponos Krapini i cijelom Zagorju - rekao je. 

Želja je vratiti originalne nalaze u Krapinu

Uz infrastrukturne radove, u Muzeju razmišljaju i o novim izložbenim sadržajima. Jedna od želja je da dio originalne krapinske zbirke, koja se danas čuva u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, barem privremeno ponovno bude izložen u Krapini.

- Prošle godine pripremljena je izložba najvrednijih eksponata iz krapinske zbirke i nadam se da ćemo uspjeti dogovoriti da barem dio tih originalnih nalaza privremeno dođe kući. Posjetiteljima bismo tako nakon otvorenja novog centra omogućili da vide izvornu građu, jer se u stalnom postavu danas nalaze replike fosilnih ostataka krapinskih neandertalaca - kazao je. 

Dodao je kako je upravo Krapina trenutačno najveće gradilište unutar Muzeja Hrvatskog zagorja jer se istodobno provode čak tri europska projekta.

Obnova Hušnjakova

I nakon završetka aktualnih radova planova ne nedostaje. Sljedeći veliki korak, smatra Sabol, trebala bi biti revitalizacija nalazišta Hušnjakovo.

- Nakon 2027. godine trebalo bi ozbiljno razmišljati o obnovi samog nalazišta, u koje desetljećima nije ulagano. Staze, ograde i skulpture stare su gotovo sto godina. Mislim da bismo trebali modernizirati interpretaciju lokaliteta, uvesti rasvjetu kako bi se mogao obilaziti i tijekom zimskih mjeseci te pronaći najbolje rješenje za derutnu Kneippovu zgradu u vlasništvu Grada Krapine. Vjerujem da bi ona trebala dobiti sadržaje kulturno-turističke namjene - rekao je ravnatelj. 

Muzej želi biti mjesto okupljanja Krapinčana

Osim turista, novi sadržaji trebali bi privući i lokalno stanovništvo.

- Nadam se da će Krapinčani, posebno mladi, ovaj prostor doživjeti kao svoje mjesto okupljanja. Često ističem da nismo ni svjesni koliko je ovaj lokalitet važan. Muzej godišnje posjeti između 80 i 90 tisuća ljudi iz Hrvatske i cijelog svijeta. Već dvije godine stanovnici gradova u kojima djeluju naši muzeji imaju besplatan ulaz tijekom cijele godine upravo zato da što češće dolaze, druže se i prenose svijest o važnosti naše kulturne i prirodne baštine na mlađe generacije - poručio je Sabol.