Imate neku od ovih bolesti? Možda imate pravo na inkluzivni dodatak, a iznos ide sve do 720 eura

Foto: Pexels

Mnogi ne znaju da određene bolesti i zdravstvena stanja mogu biti osnova za ostvarivanje inkluzivnog dodatka. No, sama dijagnoza nije dovoljna – evo što se zapravo gleda i tko sve može ostvariti pravo na mjesečnu naknadu.

Inkluzivni dodatak posljednjih je godina postao važna financijska pomoć za osobe s invaliditetom, no oko toga tko na njega ima pravo još uvijek ima dosta nedoumica. Posebno se često može čuti pitanje postoji li „popis bolesti“ koje automatski donose pravo na ovu naknadu.

Odgovor je – ne baš tako jednostavno.

Kako objašnjava liječnik Hrvoje Pinoza na portalu Kreni zdravo, sama dijagnoza bolesti nije dovoljna za automatsko ostvarivanje prava. Kod procjene se prije svega gleda koliko određeno zdravstveno stanje utječe na svakodnevno funkcioniranje osobe – primjerice na kretanje, hranjenje, osobnu higijenu, komunikaciju, rad i druge svakodnevne aktivnosti.

Iznos može biti i 720 eura mjesečno

Inkluzivni dodatak podijeljen je u pet razina potpore, a osnovica iznosi 120 eura. Najviša, prva razina iznosi 720 eura mjesečno, druga 480 eura, treća 432 eura, četvrta 162 eura, a peta 138 eura.

Koji će iznos osoba dobivati ne određuje se samo prema nazivu bolesti, već prema utvrđenom stupnju težine invaliditeta, odnosno oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

A što se sve nalazi među stanjima koja mogu biti obuhvaćena?

Tjelesna oštećenja, kronične bolesti, problemi sa sluhom i vidom...

U kriterijima za različite razine potpore nalaze se, među ostalim, tjelesna oštećenja, oštećenja vida i sluha, gluhosljepoća, poremećaji iz spektra autizma, psihičke bolesti, kronične bolesti, intelektualne teškoće te poremećaji glasa, jezika i govora.

Primjerice, kod nekih kategorija teža oštećenja mogu biti povezana s prvom ili drugom razinom potpore, dok se kod blažih stupnjeva oštećenja pravo može ostvarivati kroz četvrtu ili petu razinu.

Kod tjelesnih oštećenja pritom se uzima u obzir i Barthelov indeks, kojim se procjenjuje koliko je osoba samostalna u svakodnevnim aktivnostima.

Tko može do najvišeg iznosa?

Prva razina potpore, koja donosi 720 eura mjesečno, predviđena je za osobe s najtežim utvrđenim oštećenjima funkcionalnih sposobnosti.

Među kategorijama koje zakon navodi su, primjerice, djeca s najtežim tjelesnim oštećenjima, određena teška oštećenja vida i sluha, gluhosljepoća, poremećaj iz spektra autizma IV. stupnja, psihička bolest IV. stupnja, kronična bolest IV. stupnja u određenim okolnostima te teže i teške intelektualne teškoće IV. stupnja. Prva razina može obuhvatiti i odrasle osobe s najtežim tjelesnim oštećenjem ili određene kombinacije drugih teškoća.

Drugim riječima, nije dovoljno imati određenu dijagnozu – mora biti utvrđeno koliko ta bolest ili oštećenje stvarno ograničava funkcioniranje osobe.

A što je s ostalim iznosima?

Kod druge razine potpore iznos je 480 eura mjesečno, a među kategorijama su, primjerice, određena teža tjelesna oštećenja, oštećenja vida i sluha, gluhosljepoća, poremećaji iz spektra autizma, psihičke i kronične bolesti te intelektualne teškoće, ovisno o stupnju oštećenja i postojanju dodatnih teškoća.

Treća razina donosi 432 eura, a obuhvaća, između ostalog, određena tjelesna oštećenja, oštećenja vida i sluha, poremećaje iz spektra autizma, intelektualne teškoće, psihičke i kronične bolesti te određene poremećaje glasa, jezika i govora.

Četvrta razina iznosi 162 eura, dok peta iznosi 138 eura mjesečno. I kod tih razina kriteriji ovise o vrsti i stupnju oštećenja funkcionalnih sposobnosti.

Kako izgleda popis bolesti za inkluzivni dodatak?

Sljedeće skupine bolesti i zdravstvenih stanja mogu dovesti do značajnog funkcionalnog oštećenja, zbog čega osoba može ispunjavati uvjete za ostvarivanje prava na inkluzivni dodatak:

• neurološke bolesti poput multiple skleroze, Parkinsonove bolesti, epilepsije s teškim i učestalim napadajima, cerebralne paralize ili posljedica teških moždanih udara
• mentalni poremećaji i intelektualne teškoće, osobito kada značajno utječu na sposobnost samostalnog funkcioniranja
• bolesti mišićno-koštanog sustava, primjerice teški oblici artritisa, posljedice amputacija, ozbiljna oštećenja kralježnice ili teška ograničenja pokretljivosti
• teške bolesti vida, uključujući sljepoću i značajno oštećenje vida koje otežava samostalno kretanje i obavljanje svakodnevnih aktivnosti
• teška oštećenja sluha i govorno-jezične komunikacije, osobito kada značajno ograničavaju komunikaciju i samostalno sudjelovanje u društvu
• kronične bolesti, kada zbog svoje težine i trajnih posljedica uzrokuju ozbiljna funkcionalna ograničenja
• rijetke i nasljedne bolesti, ako uzrokuju značajna i trajna oštećenja funkcionalnih sposobnosti
• onkološke bolesti, kada bolest ili njezine posljedice uzrokuju ozbiljna i trajna funkcionalna ograničenja
• urođene malformacije i razvojni poremećaji, ako dovode do značajnog stupnja invaliditeta
• posljedice teških ozljeda i nesreća, kada rezultiraju trajnim oštećenjem funkcija ili potrebom za pomoći druge osobe.

Koje neurološke bolesti mogu biti povezane s inkluzivnim dodatkom?

Neurološke bolesti mogu uzrokovati različite stupnjeve invaliditeta, od relativno blagih smetnji koje omogućavaju potpuno samostalan život do teških oštećenja zbog kojih je osobi potrebna svakodnevna pomoć druge osobe.

Primjerice, multipla skleroza može uzrokovati poremećaje hodanja, slabost ekstremiteta, poremećaje ravnoteže, probleme s vidom, izražen umor i kognitivne poteškoće, dok Parkinsonova bolest može dovesti do usporenosti pokreta, ukočenosti, tremora i poremećaja ravnoteže.

Kod osoba koje su pretrpjele moždani udar moguće su trajne posljedice u obliku oduzetosti jedne strane tijela, poremećaja govora, gutanja ili kognitivnih funkcija.

Kod ovih bolesti, kao i kod drugih neuroloških stanja, za ostvarivanje prava nije presudan samo naziv dijagnoze, nego stupanj funkcionalnog oštećenja koji je bolest izazvala.

Kako se ostvaruje pravo?

O pravu na inkluzivni dodatak odlučuje Hrvatski zavod za socijalni rad, a razina potpore određuje se na temelju nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Zahtjev se podnosi nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad prema mjestu prebivališta.

Za neke postojeće korisnike određenih prava postupak se može provesti i po službenoj dužnosti, bez podnošenja novog zahtjeva.

Važno je znati i da postoje situacije u kojima se inkluzivni dodatak ne priznaje, primjerice osobama kojima je osiguran smještaj ili organizirano stanovanje u okolnostima propisanim zakonom. Za četvrtu i petu razinu postoje i dodatna ograničenja povezana s vlasništvom druge nekretnine ili poslovnog prostora.

Zato, ako vi ili netko iz vaše obitelji ima kroničnu bolest, tjelesno, intelektualno, osjetilno ili drugo oštećenje koje značajno otežava svakodnevni život, vrijedi provjeriti postoje li uvjeti za ostvarivanje ovog prava. Presudna nije samo dijagnoza napisana na nalazu, nego stvarni stupanj oštećenja funkcionalnih sposobnosti.