Hrvati sve više troše na lijekove: Izdaci u prošloj godini porasli za 13 posto
Foto: Ilustracija
Najviše lijekova u Hrvatskoj lani se koristilo za liječenje kardiovaskularnih bolesti, a ukupna je potrošnja svih vrsta lijekova iznosila 1,76 milijardi eura, prenose 24 sata.
To je 13,3 posto više nego godinu ranije, pokazuje podaci Agencije za lijekove (HALMED) za 2024. godinu. Podaci potvrđuju stabilan rast potrošnje koji traje već pet godina, s prosječnim godišnjim povećanjem od oko pet do šest posto u dozama i 12 posto u financijskim pokazateljima. Trend je stabilan, bez većih oscilacija, a najveći porast bilježe terapije za maligne bolesti i novi, tzv. pametni lijekovi, navodi HALMED. Nakon lijekova za kardiovaskularne bolesti, po potrošnji u dozama slijede oni za probavni sustav i metabolizam te lijekovi za živčani sustav. No kada se potrošnja gleda prema vrijednosti u eurima, prednjače onkološki i imunomodulacijski lijekovi, koji čine čak 40 posto ukupne financijske potrošnje.
Vitamin D na vrhu potrošnje, najviše novca za pembrolizumab
Najčešće korišteni lijek u Hrvatskoj i dalje je vitamin D (kolekalciferol), koji je u posljednje četiri godine kontinuirano bilježio rast. Vitamin D između ostaloga koristio se u prevenciji covida, a i nakon pandemije pojačano se koristi zbog pozitivnog djelovanja na imunološki sustav.
Nakon vitamina D, slijede atorvastatin (za snižavanje kolesterola), pantoprazol (za želučanu kiselinu), rosuvastatin (za snižavanje kolesterola) i acetilsalicilna kiselina (za prevenciju stvaranja krvnih ugrušaka). Veći skok potrošnje zabilježili su folna kiselina (vitamin B9), rosuvastatin (za snižavanje kolesterola) i naproksen (protuupalni lijek za ublažavanje boli).
S druge strane, najviše je novca u 2024. izdvojeno za imunoterapijski lijek pembrolizumab, s potrošnjom od gotovo 95 milijuna eura. Koristi se u liječenju melanoma, karcinoma pluća i drugih zloćudnih bolesti. Među deset najskupljih nalaze se i drugi biološki lijekovi poput enzalutamida, ibrutiniba, nivolumaba i bevacizumaba. Ukupno je čak 11 od 25 najskupljih lijekova u Hrvatskoj pripadalo skupini monoklonskih protutijela ili inhibitora protein kinaza (novi, pametni i skupi lijekovi).
Bolnice troše više zbog skupih terapija
Izvanbolnička potrošnja lijekova lani je činila 97 posto ukupne potrošnje, no, gledano financijski, to je 48,6 posto ukupne potrošnje. Bolnice su snosile više od polovice ukupne financijske potrošnje (oko 905 milijuna eura). Razlog su upravo novi i izrazito skupi lijekovi koji se primarno koriste u bolničkom okruženju.
HALMED posebno ističe financijski rast potrošnje sustavnih hormonskih lijekova (21,5 posto), lijekova za maligne bolesti i imunomodulatore (20 posto), ali i antidijabetika i antitrombotika. Povećana je i uporaba vitamina, posebice vitamina D.
U skupini cjepiva potrošnja je pala jer je interes za docjepljivanjem protiv koronavirusa značajno smanjen nakon 2021. godine.
1687 različitih lijekova na tržištu
U 2024. godini u prometu je bilo 1687 lijekova prema međunarodnom nezaštićenom imenu (INN). Broj dostupnih lijekova raste, a porast se bilježi u gotovo svim terapijskim skupinama, uključujući kardiovaskularne i onkološke lijekove.
Prema HALMED-ovim podacima, 90 posto ukupne potrošnje lijekova ide na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO), dok oko 10 posto građani plaćaju izravno. Omjer potrošnje lijekova na recept i bez recepta ostaje stabilan – oko 94 prema 6 posto.
Rezultati potvrđuju da se u Hrvatskoj najviše troši na terapije koje dugoročno osiguravaju bolju kontrolu kroničnih bolesti, ali sve veći udio otpada i na najnovije, skupe lijekove za liječenje malignih i autoimunih bolesti, zaključuje HALMED.
