[FOTO] Povijesna zajednička izložba Muzeja Hrvatskog zagorja posvećena tradiciji vinogradarstva i vinarstva

U Dvoru Veliki Tabor otvorena je velika zajednička izložba posvećena bogatoj tradiciji vinogradarstva i vinarstva, koja je po prvi put u 33 godine postojanja ustanove Muzeji Hrvatskog zagorja ujedinila sve njezine ustrojstvene jedinice.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Ovaj jedinstveni kulturni projekt rezultat je višegodišnjih priprema i intenzivnog rada više od desetero kustosa, a posjetiteljima nudi cjelovit uvid u nematerijalnu i materijalnu baštinu zagorskoga kraja kroz prizmu vinske kulture. Vinogradarstvo i vinarstvo u Hrvatskom zagorju nisu samo gospodarske djelatnosti. Oni su dio našega krajolika, načina života, obiteljskih uspomena, pjesme, druženja i identiteta.  Upravo tu bogatu priču donosi izložba ‘Vinogradarstvo i vinarstvo Hrvatskog zagorja’.

Svečanom otvorenju nazočili su brojni uzvanici i djelatnici u kulturi. Okupljenima se uvodno obratio ravnatelj Muzeja Hrvatskog zagorja Jurica Sabol, izrazivši izniman ponos zbog realizacije ovog zahtjevnog i reprezentativnog projekta.

Ravnatelj Sabol spomenuo je i razlog pokretanja prve ovakve zajedničke izložbe nakon više od tri desetljeća djelovanja krovne muzejske ustanove.

-Nalazimo se u jednom velikom investicijskom ciklusu. U tijeku je obnova dvorca Oršić, nadogradnja krapinskog muzeja, a ovdje u Velikom Taboru obnavlja se bastionska kula. Zaista smo izuzetno aktivni na svim područjima. Moj je prijedlog bio da pokušamo napraviti nešto zajednički s obzirom na to da nismo imali dovoljno prostora u ostalim muzejima. Tada je voditeljica Muzeja seljačkih buna u Gornjoj Stubici Vlatka Filipčić predložila da obradimo temu vinogradarstva, ali kroz aspekte svake pojedine ustrojstvene jedinice -  istaknuo je Sabol.

Priprema izložbe trajala je dulje od godinu dana, a u tom su razdoblju muzejski stručnjaci proveli temeljita terenska i arhivska istraživanja te prikupili iznimno vrijednu građu. Najveći dio izloženih predmeta i dokumenata potječe upravo iz riznica zagorskih muzeja.

-Ono što je iznimno važno naglasiti jest činjenica da više od 90 posto građe potječe iz fundusa naših muzeja, dok je jedan manji dio ljubazno ustupila udruga Kajkaviana iz Donje Stubice. Više od desetak kolegica i kolega neumorno je radilo na obradi građe i pisanju tekstova. Uz izložbu je tiskan i opsežan prateći katalog na gotovo dvije stotine stranica koji je dovršen u planiranom roku - naglasio je ravnatelj.

Sabol je uputio posebne zahvale koordinatoru cijeloga tima te svim kustosima koji su uskladili različite muzejske pristupe i uspješno realizirali ovu složenu priču, naglasivši kako ovakav profesionalni poduhvat čini cjelokupnu zajednicu ponosnom. Postav u Dvoru Veliki Tabor bit će dostupan javnosti tijekom narednih godinu dana, što će dodatno obogatiti kulturnu i turističku ponudu desinićkoga kraja koji iz godine u godinu bilježi stalan porast broja domaćih i stranih posjetitelja.

Kao kustos i glavni koordinator izložbe okupljenima se obratio voditelj Dvora Veliki Tabor Paul Lekaj, koji je detaljno predstavio koncepciju, sadržaj i posebnosti ovog povijesnog projekta.

- Imamo 11 podtema, 11 kustosa, 11 različitih karaktera, filozofija i pristupa poslu. Bilo je to pet muzeja, ali jedan cilj: realizacija prve zajedničke izložbe ustrojstvenih jedinica u povijesti Muzeja Hrvatskog zagorja - istaknuo je voditelj muzeja Paul Lekaj.

Naglasio je kako postav donosi cjeloviti prikaz vinove loze, vinogradarstva i vinarstva kao prirodnog, gospodarskog, društvenog i kulturnog fenomena koji je stoljećima oblikovao prostor i identitet ovog kraja. - Polazeći od biologije i evolucije vinove loze te utjecaja tla i minerala na uzgoj grožđa, izložba prikazuje prirodne preduvjete na kojima se razvila bogata zagorska tradicija. Posebna se pozornost posvećuje izazovima koji su tijekom povijesti mijenjali vinogradarstvo, osobito bolestima, štetnicima i prirodnim nepogodama. Povijesni izvori pokazuju da je vinogradarstvo u Zagorju dugo bilo jedna od najvažnijih poljoprivrednih i gospodarskih djelatnosti, čvrsto povezano s vlastelinstvima, seljačkim gospodarstvom i lokalnim tržištem - rekao je Lekaj.

Izložba detaljno prati i preobrazbu vinogradarstva i vinarstva tijekom 20. stoljeća, u razdoblju kada se korjenito mijenjaju tehnologija, načini proizvodnje, vinske sorte, ali i sama gospodarska važnost vinograda. Unatoč postepenom smanjenju vinogradarskih površina, vinograd i tradicionalna klijet ostali su neizostavni elementi zagorskog krajolika i načina života.

-Važan dio izložbe čine tradicijski obrti, običaji i simbolika vina, a umjetničku i kulturnu dimenziju teme dopunjuju djela Antuna Augustinčića, priča o autohtonoj klanječkoj sorti Sokol te vinorel, tehnika slikanja vinom. Objedinjujući prirodoslovne, povijesne, etnološke i umjetničke teme, izložba pokazuje da vinogradarstvo u Hrvatskom zagorju nije samo proizvodnja grožđa i vina, nego je složena kulturna baština u kojoj se susreću priroda, ljudski rad, znanje, običaji, umjetnost i lokalni identitet - zaključio je voditelj Dvora Veliki Tabor.

Izložbu je proglasila otvorenom Anuška Deranja Crnokić, ravnateljica Uprave za arhive, knjižnice i muzeje te izaslanica ministrice kulture i medija Nine Obuljen Koržinek.

-Iznimno je važan tajming otvorenja, svega nekoliko dana prije Martinja, budući da je tradicija slavljenja svetog Martina upisana u Registar kulturnih dobara kao nematerijalno kulturno dobro sjeverne Hrvatske. Ta je tradicija duboko ukorijenjena u Hrvatskom zagorju, a ova izložba izravno doprinosi njezinom očuvanju. Iz perspektive Ministarstva kulture i medija, visoko valoriziramo ovakve suradničke projekte jer se teme na taj način obrađuju i prezentiraju široj javnosti na najbolji mogući način. Ovakvi zajednički projekti ujedno su poticaj i drugim muzejima za unaprjeđenje međuinstitucijske suradnje koja je temelj muzejske djelatnosti - izjavila je Deranja Crnokić.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE