[FOTO] Ministarstvo: Ako ovo nađete, nemojte dirati ni micati

Počinje jesenska akcija oralne vakcinacije lisica na području Hrvatske. Sve počinje s lokacije aerodroma Vinkovci i aerodroma Brač, odakle će se mamci prvo polagati u području istočnog dijela Hrvatske i na području Dalmacije. Nakon toga distribucija će se  provoditi iz aerodroma Varaždin u područjima sjeverne Hrvatske i aerodroma Krk  na području Gorskog kotara i Istre.

 Ovisno o vremenskim prilikama, sve bi trebalo završiti najkasnije do 31. listopada. Bjesnoća je virusna zarazna bolest, opasna zoonoza od koje obolijevaju domaće i divlje životinje te ljudi. Prisutna je širom svijeta, osim u pojedinim izoliranim zemljama te u zemljama zapadne Europe koja se smatra slobodnom od bolesti. Divlji mesojedi iz porodice Canidae predstavljaju glavne rezervoare bolesti te su odgovorni za održavanje ciklusa pojave bolesti u prirodi, a posljedično i za perzistenciju bolesti u populaciji domaćih životinja, kažu iz Ministarstva poljoprivrede. Dok se silvatična bjesnoća, koja se u prirodom ciklusu održava u populaciji divljih mesojeda, uglavnom pojavljuje na području sjeverne hemisfere, urbana bjesnoća, čiji su glavni rezervoar psi, ima daleko veću važnost za javno zdravstvo u zemljama u razvoju. U tim područjima bjesnoća uzrokuje do 99% smrtnih slučajeva kod ljudi, što rezultira s više od 50.000 ljudskih žrtava godišnje. Tim oblikom bjesnoće danas su najteže su pogođene zemlje u razvoju u Aziji i Africi.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) klasificira bjesnoću kao tzv. zanemarenu zoonozu te uz Svjetsku organizaciju za zdravlje životinja ( WOAH) podupire sve aktivnosti usmjerene na širu dostupnost adekvatne zaštite za zdravlje ljudi. Kontrola urbane bjesnoće provodi se putem masovnih kampanja cijepljenja pasa i kontrole populacije pasa lutalica, što se smatra jedinom učinkovitom metodom eradikacije bolesti. Na području Hrvatske posljednji slučajevi bjesnoće bili su vezani uz tzv. silvatični oblik bolesti, pri čemu su oboljelu populaciju najvećim dijelom činile divlje životinje, primarno crvene lisice (Vulpes vulpes) koje se smatraju najvažnijim rezervoarom i vektorom bjesnoće. Kod domaćih životinja bjesnoća se javlja redovito kao posljedica kontakta s oboljelom divljom životinjom. Od domaćih životinja najveći broj oboljelih čine mačke i psi zbog izravne izloženosti kontaktu s lisicama (ulazak lisica u dvorišta, lov, parkovi, dnevna migracija) te nepoštovanja vlasnika zakonskih odredbi o preventivnom cijepljenju ljubimaca (pasa). Posljednji slučaj bjesnoće u Hrvatskoj zabilježen je 2014. godine te je zahvaljujući provedbi oralne vakcinacije lisica od 2011. godine u kontinuitetu do danas Hrvatskoj 2021. godine Europska komisija dodijelila status zemlje slobodne od bjesnoće. Iako od 2014. godine nema slučajeva bjesnoće u zemlji, uzimajući u obzir globalizaciju te mogućnosti širenja bolesti prometom ljudi i životinja, važno je kontinuirano podizati svijest javnosti  o važnosti i opasnosti od ove bolesti. Bjesnoća je zoonoza i na ljude se prenosi izravnim kontaktom sa zaraženom životinjom, napominju iz Ministarstva. Bolest je neizlječiva te u slučaju nepravovremene reakcije (nemogućnost provedbe brzog i cjelovitog epidemiološkog istraživanja bolesti te, ako je potrebno, i primanja posteskpozicijske antirabične zaštite ljudi) završava smrtno. 

Vjerojatnost izloženosti čovjeka virusu bjesnoće izravno je povezana sa stupnjem i blizinom inficiranih životinja ljudskim naseljima. Zbog zajedničkog suživota sa životinjama urbana bjesnoća predstavlja veliku i trajnu prijetnju za zdravlje ljudi u ruralnim i gradskim sredinama, kao i onim skupinama ljudi koji su profesionalno ili na drugi način izloženi riziku kontakta s bijesnim životinjama (npr. veterinari, lovci, turisti). Iako je smrtonosna, bjesnoća se može spriječiti. Učinkovita kontrola bjesnoće te njeno iskorjenjivanje može se postići stvaranjem i održavanjem imuniteta životinja na bjesnoću sustavnom provedbom oralne vakcinacije lisica. U svrhu osiguravanja zaštite zdravlja ljudi i domaćih životinja od bjesnoće, a radi iskorjenjivanja bolesti u populaciji lisica kao glavnih rezervoara, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva, Uprava za veterinarstvo i sigurnost  hrane sustavno od 2011. godine provodi oralnu vakcinaciju lisica protiv bjesnoće. Značaj provedbe ove mjere prepoznat je na razini Europske unije koja kontinuirano odobrava hrvatske programe oralne vakcinacije lisica te ih sufinancira.

Mjera se provodi dva puta godišnje, u jesen i proljeće. Jesenskom akcijom cilj je imunizirati lisice prije sezone parenja, a proljetnom akcijom se osigurava cijepljenje podmlatka. Mamci koji u sebi sadrže potrebnu dozu cjepiva u potpunosti su neškodljivi za zdravlje drugih divljih i domaćih životinja. U Hrvatskoj se mamci polažu uz pomoć zrakoplova koji su dokazani kao najučinkovitije i ekonomski najisplativije sredstvo za distribuciju vakcinalnih mamaca. Iz zrakoplova se, uz pomoć specijalnih uređaja s ugrađenim GPS sustavom i posebno dizajniranim softverom, izbacuje jedan po jedan mamac. 

Za cijepljenje lisica u Hrvatskoj bit će korišteno cjepivo Rabadrop, proizvođača Bioveta koje sadrži atenuirani virus bjesnoće soj SAD Clone. Cjepivo je u obliku ružičaste otopine upakirano u plastično-aluminijsku kapsulu koja se nalazi u središtu hranjivog mamca. Mamac je izrađen od smjese tamno-smeđe boje i izgledom podsjeća na kolačić; specifična i intenzivnog mirisa i okusa privlačnog za divlje životinje. Privučene mirisima, lisice pronalaze mamce, zagrizu ih i probiju kapsulu. Dolaskom sluznice usta u dodir sa otopinom cjepiva započinje djelovanje cjepiva na imuni sustav životinje te u razdoblju od 21 dan razviju imunitet koji ih štiti od bjesnoće najmanje 12 mjeseci. Mamac sadrži antibiotik tetraciklin koji se odlaže u zubima te predstavlja marker koji služi za dokaz da je lisica imunizirana.

Mamce koji se pronađu u prirodi ne smije se dirati niti micati. U slučaju da se mamac zatekne u dvorištu obiteljske kuće ili na javnoj površini (npr. igralište, park), može se ukloniti u najbliži grm izvan dvorišta ili na rub šume, samo ako se može izbjeći izravan dodir kože sa mamcem. Prilikom rukovanja s mamcima obvezno je nošenje zaštitnih rukavica. Neoštećeni mamac nije opasan za zdravlje ljudi, ali miris mamca može se prenijeti na kožu i smetati ljudima. Ukoliko je vanjski omot mamca oštećen i tekućina (cjepivo) vidljiva, mamac više nije djelotvoran, te se takav mamac, obavezno noseći zaštitu na rukama, može odložiti u nepropusnu vrećicu i odnijeti najbližem veterinaru kako bi se mamac pravilno uklonio.

U slučaju dodirivanja omota mamca, treba dobro oprati ruke vodom i sapunom, a ako je sadržaj mamca (tekućina cjepiva) došao u dodir sa kožom ili sluznicama potrebno je odmah obratiti se liječniku. Mamci nisu opasni za kućne ljubimce i nisu namijenjeni cijepljenju pasa i mačaka protiv bjesnoće. Stoga se psi i mačke koji dođu u dodir sa mamcem ne smatraju cijepljenima protiv bjesnoće, poručili su iz Ministarstva policije.