Dugotrajnim glasnim govorom povećavamo rizik od zaraze čak 50 puta, kažu stručnjaci

Novi val restriktivnih mjera zahvatio je Europu. Njemačka i Francuska uvele su blažu varijantu lockdowna, brojne zemlje zabranjuju kućna druženja, ugostiteljskim objektima se ograničava radno vrijeme. Novi koronavirus iz temelja je promijenio svijet koji smo poznavali prije manje od godinu dana, saznanja o njemu se mijenjaju, ali ono prvo ostaje, a to je da se virus širi zrakom, poglavito u zatvorenim i neprovjetrenim prostorima, prijenosi Jutarnji.hr

Glavnu ulogu u transmisiji imaju aerosoli - sitne čestice koje izdiše zaražena osoba i koje se zadržavaju u zatvorenim prostorima koje se ne provjetravaju te s vremenom postaju sve gušće i zaraznije.
Maske, fizička distanca i higijena glavni su borci protiv epidemije, a koliko je zapravo važno provjetravanje i ventilacija, kojom se rastjeruju aerosoli, donio je španjolski dnevnik El País.

Za sada su zdravstveni autoriteti prepoznali tri prijenosnika zaraze: kapljice, koje tijekom govora ili kašljanja mogu završiti u ustima, nosu ili očima obližnjih ljudi; zatim preko okuženih površina (iako je ovo već upitnije, a Europski centar uza prevenciju i kontrolu bolesti upozorava da nije zabilježio ni jedan slučaj zaraze tim putem) te, na kraju, preko aerosola.

Za primjer su uzeli jedno kućno druženje, razred i kafić. U sva tri slučaja imamo jednu oboljelu osobu i saznanje da se virus prenosi aerosolom. Istraživanje pokazuje da bez obzira na to pridržavaju li se socijalne distance, ako šestero ljudi provede četiri sata zajedno u razgovoru, bez nošenja maske u sobi bez da je provjetravaju, pet će se zaraziti. U slučaju da nose maske, broj zaraženih bi se smanjio na četiri koji bi se mogli zaraziti.

Rizik od infekcije pada na jednog potencijalno zaraženog tek ako koriste maske, ali i druženje skrate na dva sata uz zračenje prostora. Naime, poznato je da osim kroz usta i nos, virus se prenosi i preko sluznice oka. Bez ventilacije aerosoli ostaju suspendirani u zraku i vremenom postaju sve gušći.
Da druženje u kafićima i restoranima mnogi smatraju visokorizičnima vidi se i iz mjera gdje se ide na skraćivanje radnog vremena ili su potpuno zatvoreni. Za primjer navode da čak 27 ljudi dobije zarazu u noćnom klubu u kojem dođe do proboja virusa, prenosi Jutarnji.hr.

U prvom valu, ali i tijekom ljeta nije se aktivno govorilo o provjetravanju prostorija, s obzirom na to da smo ljeti uglavnom na otvorenom. No, epidemiolozi su sve više počeli spominjati provjetravanje prostorija kao jedan od glavnih elemenata suzbijanja epidemije, odnosno smanjenja mogućnosti širenja virusa među pučanstvom.
Zanimljivo je i saznanje stručnjaka da glasnim govorom kroz dulje vremena povećavamo rizik od zaraze za čak 50 puta, u odnosu da šutimo.