ANKETA: Pitali smo Zagorce što misle o klimatskim promjenama, evo što kažu

Počelo je ljeto, a stigle su i prve vrućine. Iako su dugoročne prognoze, slažu se meteorolozi, nezahvalne, svi su se složili u jednom – za Hrvatsku se očekuju iznadprosječne vrijednosti u lipnju, srpnju i kolovozu.

‘Ljeto bar malo toplije od prosjeka’

 Možemo očekivati iznadprosječno toplo vrijeme tijekom cijelog ljeta, s najvišim temperaturama u srpnju i kolovozu, uz visoku vjerojatnost toplinskih valova, sušniji period u srpnju i kolovozu, s manje oborina od prosjeka te stabilne i suhe vremenske uvjete u kasnijem dijelu ljeta, što može rezultirati povećanim rizikom od suše, posebice u unutrašnjosti.

 - Ne znam hoće li biti još toplije nego li je bilo ljeto 2024. godine, no sve dugoročne prognoze i za ovo ljeto daju vrlo veliku vjerojatnost da će ljeto koje dolazi biti barem malo toplije od prosjeka - rekao je poznati meteorolog Zoran Vakula i dodao da je prosjek koji se danas bilježi u odnosu na razdoblje od 1961. do 1990. daleko viši. U zadnjih tridesetak godina je taj prosjek u visini temperature ljeti znatno veći, istaknuo je Vakula, dodavši da će stoga nadolazeće ljeto vrlo vjerojatno biti toplije od zadnjeg prosjeka. Možemo očekivati dugi niz vrućih dana s temperaturom višom od 30 stupnjeva.

I naš prognostičar Kristijan Božarov, iako je napomenuo da je prognozu za ljetne mjesece teško dati, napomenuo je da većina dostupnih projekcija pokazuje da bi topliji dio godine trebao biti iznadprosječan po pitanju temperature pa je lako moguće da nas čeka još jedno vruće ljeto. -Naravno, to ne znači da neće biti ugodnijih razdoblja. Oborine je još teže predvidjeti zbog njihove lokalnosti u ljetnim mjesecima kad u nekom mjestu može ostati suho, a u susjednom mjestu se izlije prolom oblaka – dodao je Božarov.

Upozorenja znanstvenika

Svjesni smo blažih zima i sve toplijih ljeta, a ono stariji svjedoci su nekih drugih vremenskih prilika. No, unatoč globalnom zatopljenju, ekstremima koje osjećamo, prirodi koja se drastično mijenja, i dalje u klimatske promjene mnogi ne vjeruju. Uz klasičan argument: pa i prije je bio vruće. I to je istina, ali toplinski valovi nisu bili tako dugi, intenzivni i na ovako velikom području, napominju stručnjaci. Toplinski valovi dolaze ranije, češće i duže traju. I ne događaju se samo tijekom ljeta, no tada ih najviše osjećamo, naravno, jer su nam zimi, zapravo, ugodni. Klimatske promjene su izravna posljedica globalnog zatopljenja, navode stručnjaci, pojašnjavajući  da do globalnog zatopljenja dolazi zbog dramatično rastućih emisija stakleničkih plinova uslijed ljudskog djelovanja, a prije svega zbog velike potrošnje i izgaranja fosilnih goriva (ugljena, nafte i plina).

Porastom udjela stakleničkih plinova u atmosferi, isti upijaju i zadržavaju sve više sunčeve energije i topline Zemlje unutar atmosferskog omotača. Znanstvenici već dulje vrijeme javno upozoravaju da će globalno zatopljenje, ako se nešto hitno ne poduzme, do 2060. vjerojatno iznositi više od 2 °C u odnosu na predindustrijsku razinu iz 1990., a do kraja stoljeća moglo bi narasti i za 5 °C. Takvo povećanje temperature imat će razoran učinak na prirodu jer će uzrokovati nepovratne promjene u mnogim ekosustavima,  izumiranje brojnih biljnih i životinjskih vrsta, gubitak biološke raznolikosti, a time trajnu i nepovratnu promjenu života na Zemlji, upozoravaju. Kako se svakog ljeta vode rasprave o tome događaju li se zaista klimatske promjene, ako da, jesu li one posljedica ljudskog djelovanja te se stvaraju razne teorija zavjera, u mini – anketi smo provjerili s našim sugrađanima što ono o tome misle.

Davoka Frgec Vrančić, Zabok

Primjećujem razliku u odnosu na prije 10, 15 godina. Zime su puno blaže, nema snijega, puno manje nego prije, ljeta su toplija i ekstremnija, sunce je jače. Vidim da promjene postoje. Koliko su za to krivi ljudi i ljudski utjecaj, teško je reći. Vjerojatno smo dosta doprinijeli tim klimatskim promjenama, a s druge strane, sigurno je to i do same prirode i sunca, neovisno o ljudskom djelovanju. Malo nas zbunjuju svi s raznim teorijama, skeptična sam prema tome. Samo znanstveni časopisi vjerojatno daju relevante informacije, a one baš ne dopiru do ljudi, koji imaju uglavnom površne informacije. No, promjene definitivno postoje, klima se mijenja, to je očito.

Josip Pavlinić, Jezero Klanječko

Klimatske promjene itekako se dešavaju, godišnja su se doba drastično promijenila. Zima više nije zima, nema snijega, prešli smo sad iz hladnog vremena naglo u špicu ljeta i temperature preko 30 stupnjeva. Ja sam laik, ne znam puno o tome, ali smatram da su ljudi jako puno krivi  i odgovorni za te promjene. Zato bi se to dalo i ublažiti i promijeniti, no, ljudi stalno razmišljaju 'u prvom licu', samo na sebe, a ne misle na budućnost. Današnja djeca neće imati gdje živjeti i od čega, ako se tako nastavi. Svijet ratuje, uništava prirodu i gura civilizaciju u propast.

Dijana Horvat, Gubaševo

Itekako osjećam klimatske promejne jer imam dosta godina da bi se sjećala nekih ljepših vremena, čišćeg zraka, prirode. Prebukirani smo svim i svačim, tehnologija nas jede, automobila nikada više, Zemlja našu bahatost više ne može podnositi. Itekako se osjeća. Prije si vani mogao biti na suncu od jutra, hajde budi sad. Sami smo puno tome krivi. A nade da se ljudi promijene i promijene svoje ponašanje prema prirodi nema. Samo bude gore. Tehnologija ide naprijed, a mi smo na istoj razini, ništa ne razmišljamo, svi sve hoćemo imati. Prejaki i pretruli kapitalizam je ovladao svijetom i sve se to odražava na sve i naplaćuje. A mi smo jako bahati i nikad nam nije dosta. Tehnologija nam olakšava život, ali treba biti pametan.

Branko Kovačić, Oroslavje

Mislim da se klima mijenja, nikada nisu bile takve vrućine i tako blage zime. Velikim dijelom je to ljudski grijeh i odgovornost, sami smo si to napravili. Kada sam bio dijete, snijeg je bio  do koljena čitav zimski period, sanjkali smo se i skijali, a sada toga više nema. Bilo je vrućih dana u ljeto, ali ne u tako dugim periodima.

Marija Leskovar, Sveti Križ

Ništa se ne pretjeruje u pričama o klimatskim promjenama, sve se pomaknulo, sve se promijenilo. Zime su puno laganije, vrućine ekstremnije, a i zapuštene su parcele, to isto ima utjecaja, to se onda mora tretirati otrovima. No, milsim da klimatske promjene nisu većim dijelom nastale zbog utjecaja ljudi. Svakih otprilike sto godina sve se mijenja, pomiče, ljudi tu nemaju preveliki utjecaj. 

Olgica Fanjkotić, Martinišće

Ljudski faktor je u pitanju. Stvorili smo industriju, aute, tehnologiju. Mi smo krivi. Definitivno osjećamo klimatske promjene. Zadnje je put pošteni snijeg pao oko 2015. godine i više ga nema. Naša tehnologija i ubrzani život ima veliki utjecaj na prirodu. Mislim da se ljudi ne mogu toliko osvijestiti da bi se nešto promijenilo. Odnosno, sve ostaje na pričama kako bi se trebalo nešto poduzeti, a ništa se ne poduzima. A moglo bi se, ne bi bilo toliko poplava, tuča, nevremena, ekstrema. Ljudi bi to mogli barem donekle popraviti, ne odjednom, ali polako. Trebalo bi se malo misliti na budućnost.