Slaven Bilić uskoro postaje novi hrvatski izbornik
Slaven Bilić bit će novi izbornik hrvatske reprezentacije. Kako javljaju Sportske novosti, Bilić bi trebao reprezentaciju preuzeti od Zlatka Dalića te ju voditi barem do Europskog prvenstva 2028. godine.
Rođen je 11. rujna 1968. u Splitu, a kao igrač bio je branič koji je ostavio trag u Hajduku, Karlsruheru, West Hamu i Evertonu. Za hrvatsku reprezentaciju odigrao je 44 utakmice i postigao tri gola te je bio važan dio momčadi koja je osvojila broncu na Svjetskom prvenstvu 1998. u Francuskoj.
Trenersku karijeru započeo je u Hajduku 2001. godine, gdje je već u prvoj ozbiljnoj sezoni uspio podići igru i doći do drugog mjesta u HNL-u. Uspon mu kreće 2004., kad preuzima mladu hrvatsku reprezentaciju U-21, a dvije godine kasnije postaje izbornik seniorske reprezentacije.
Na klupi Hrvatske Bilić je bio od 2006. do 2012. i vodio je reprezentaciju na dva velika natjecanja, uključujući Euro 2008. gdje je momčad stigla do četvrtfinala. U kvalifikacijama za taj Euro Hrvatska je ostvarila dvije velike pobjede protiv Engleske, a Bilić je u tom razdoblju uveo u reprezentaciju generaciju igrača koja je kasnije osvojila svjetsko srebro u Rusiji.
Nakon reprezentacije vodio je Lokomotiv iz Moskve i Bešiktaš, gdje je imao zapažen rezultatski i igrački učinak, ali nije došao do trofeja, iako su njegovi nasljednici kasnije osvajali naslove. U Engleskoj je vodio West Ham od 2015. do 2017., u prvoj sezoni klub je doveo do plasmana u kvalifikacije za Europsku ligu, a kasnije i West Bromwich Albion, s kojim je 2020. izborio ulazak u Premiership.
Radio je i na Bliskom istoku i u Kini, u klubovima Al-Ittihad i Beijing Guoan, gdje rezultati nisu bili na razini očekivanja pa su angažmani kratko trajali. Kasnije je vodio Watford u Championshipu te saudijski Al-Fateh, a statistički prosjek kroz karijeru mu je oko 1.6 bodova po utakmici.
Unatoč tome što radi kao trener više od dvadeset godina, Bilić u klupskoj karijeri nema osvojen trofej, osim promocije u Premier ligu s West Bromwichem. Opravdanje se često traži u činjenici da gotovo nikad nije vodio dominantne klubove u svojim ligama, nego momčadi koje su se borile za europske pozicije ili opstanak, piše Index.
