[FOTO] Završena izgradnja biološkog bazena u Pregradi: 'Ovo je najveća investicija u turizam u povijesti grada'

Danas je održana završna konferencija projekta „Izgradnja biološkog bazena u Pregradi“, najveće turističke investicije u povijesti Grada Pregrade i važnog iskoraka u razvoju kontinentalnog turizma. Riječ je o projektu koji doprinosi ciljevima održivog i cjelogodišnjeg turizma te jačanju turističke ponude i atraktivnosti destinacije.

FOTOGALERIJU S KONFERENCIJE I OBILASKA MOŽETE POGLEDATI  OVDJE

Krunoslav Golub, pročelnik Upravnog odjela za financije i gospodarstvo Grada Pregrade te voditelj projekta izgradnje biološkog bazena, istaknuo je kako je projekt prijavljen na javni poziv Ministarstva turizma i sporta „Regionalna diverzifikacija i specijalizacija hrvatskog turizma kroz ulaganje u proizvode visoke dodane vrijednosti“, u sklopu kojeg je odabran za sufinanciranje.

- Projekt je odabran za sufinanciranje, a nositelj projekta je Grad Pregrada, dok je partner Krapinsko-zagorska županija. Ukupna vrijednost projekta prvotno je procijenjena na oko 4,3 milijuna eura, od čega je 4,2 milijuna eura osigurano kroz bespovratna sredstva. Konačna vrijednost projekta iznosit će približno 4,5 milijuna eura, odnosno oko 150.000 eura više od prvotno planiranog iznosa.

Razvoj projektne ideje započeo je prije otprilike deset godina, po uzoru na slične biološke bazene u Sloveniji i Austriji. Godine 2017. izrađena je prva projektno-tehnička dokumentacija koja je obuhvaćala isključivo biološki bazen, bez dodatnih sadržaja. Daljnjom razradom projekta i analizom mogućnosti sufinanciranja pristupilo se doradi dokumentacije kako bi se projektirali dodatni sadržaji i objekti koji omogućuju cjelogodišnji rad kompleksa te kontinuirano pružanje turističkih usluga tijekom cijele godine.

Dorađena projektno-tehnička dokumentacija izrađena je 2021. godine te je na temelju nje projekt prijavljen za sufinanciranje. Projekt obuhvaća izgradnju pratećih sadržaja, servisnih prostorija za kupalište, wellness i sauna zone, dječjeg igrališta te parkirališta.

Projekt nije obuhvaćao samo izgradnju i opremanje bazena, već je bio podijeljen na sedam glavnih elemenata kroz koje su provedene brojne aktivnosti. Prvi element odnosio se na upravljanje projektom i administraciju, uključujući osnivanje projektnog tima, održavanje sastanaka, izvještavanje te provođenje postupaka javne nabave. Drugi element obuhvaćao je promociju i vidljivost projekta, s posebnim naglaskom na informiranje javnosti o sufinanciranju sredstvima Europske unije.

Treći element odnosio se na izgradnju i opremanje objekta, dok je četvrti obuhvaćao digitalizaciju poslovanja. U sklopu digitalizacije implementiran je sustav automatskog upravljanja objektima. Također su izrađene web stranice i promotivni materijali.

Poseban naglasak stavljen je i na horizontalne politike kroz niz aktivnosti usmjerenih na pristupačnost osobama s invaliditetom, promicanje ravnopravnosti spolova, prilagodbu klimatskim promjenama te provedbu održivih mjera u javnoj nabavi. U okviru završnog elementa projekta uvedeni su i predstavljeni certifikati kvalitete, pri čemu je Grad Pregrada certificiran prema normi ISO 14001 za upravljanje zaštitom okoliša.

Glavni cilj projekta bio je razvoj turističkog proizvoda visoke dodane vrijednosti koji će povećati atraktivnost destinacije i potaknuti razvoj cjelogodišnjeg turizma. Od samog početka projekt je zamišljen kao pokretač razvoja lokalnog gospodarstva, odnosno kao projekt s multiplikativnim učinkom na razvoj dodatnih sadržaja, privatnih investicija, gastro-enološke ponude i smještajnih kapaciteta. Očekuje se da će projekt doprinijeti povećanju turističke potrošnje, rastu broja dolazaka turista, većoj kvaliteti sadržaja za lokalno stanovništvo te otvaranju novih radnih mjesta.

Kompleks se sastoji od tri glavna objekta – A, B i C – uz dječje igralište, parkiralište i sam biološki bazen. Objekti A i B čine funkcionalnu cjelinu. U objektu A nalazi se ugostiteljski dio, odnosno restoran, profesionalna kuhinja, servisne prostorije za zaposlenike, sanitarni čvorovi i spremišta. Između objekata A i B smještena je recepcija. Objekt B predviđen je za servisne sadržaje kupališta te uključuje svlačionice, tuševe, prostoriju za prvu pomoć i druge popratne sadržaje.

Objekt C izdvojen je od ostatka kompleksa i namijenjen wellness i sauna programu. U njemu se nalaze finska i parna sauna, prostorija za opuštanje te dodatni sadržaji potrebni za pružanje wellness usluga.

Sve građevine izvedene su kao zgrade gotovo nulte energije. Uveden je sustav automatizacije i kontrole pristupa putem narukvica, dok su grijanje i hlađenje riješeni pomoću dizalica topline i ventilacijskog sustava s rekuperatorima. Na jednom objektu instalirana je fotonaponska elektrana, dok su ostali krovovi izvedeni kao zeleni ravni krovovi sa zasađenim autohtonim biljem. Fasade su izvedene od mineralne vune s ventiliranom drvenom oblogom, a ugrađeni su i solarni paneli, sve s ciljem postizanja visoke energetske učinkovitosti i ekološke održivosti kompleksa.

Biološki bazen funkcionira kroz dva glavna sustava pročišćavanja vode. Prvi je regeneracijski sustav koji uključuje bilje posađeno unutar bazena. Sukladno pravilniku, biološki bazeni moraju imati omjer od 50 % regeneracijskog dijela sa zasađenim biljem i 50 % prostora namijenjenog kupanju. U konkretnom slučaju ukupna površina bazena iznosi 1.600 četvornih metara, od čega 800 četvornih metara otpada na regeneracijsku zonu, a preostalih 800 četvornih metara na kupališni dio. Iako vodena površina čini jedinstvenu cjelinu, između kupališnog i regeneracijskog dijela nalaze se fizičke barijere koje su nevidljive na dnu bazena.

Drugi sustav odnosi se na filtraciju vode. Jedan dio sustava uzima vodu iz bazena i provodi je kroz filtre smještene u strojarnici, gdje se odvija proces mineralizacije vode koji sprječava razvoj algi. Drugi dio sustava funkcionira putem skimera koji pomoću pumpi usmjeravaju vodu kroz suhi, odnosno šljunčani filter zapremine 150 kubnih metara, smješten iznad bazena. Nakon filtracije i pročišćavanja voda se ponovno vraća u bazen - rekao je Golub. 

FOTOGALERIJU S KONFERENCIJE I OBILASKA MOŽETE POGLEDATI  OVDJE

Gradonačelnik Pregrade Goran Vukmanić istaknuo je da se privodi kraju dug i zahtjevan projekt izgradnje biološkog bazena koji će postati važan dio života grada te predstavlja najveću turističku investiciju u povijesti Pregrade.

- Danas privodimo kraju jedan dug i zahtjevan projekt te predstavljamo prostor koji će, vjerujem, postati važan dio života našega grada. Biološki bazen u Pregradi najveća je investicija u turizam u povijesti Pregrade, što je samo po sebi iznimno značajno, no još je važnije ono što ta investicija donosi našim građanima.

Ovaj projekt znači novo mjesto susreta, odmora i rekreacije za djecu, obitelji i posjetitelje te novi poticaj razvoju turizma u našem gradu. Posebno je važno istaknuti da je riječ o projektu koji je rezultat dugogodišnjeg rada kroz više mandata. U tom smislu zahvaljujem svom prethodniku Marku Vešligaju, u čijem je mandatu projekt započet i pripremljen. Kao što sam i ranije isticao, važno je nastaviti i dovršiti dobre projekte bez obzira na to kada su započeti i tko ih je pokrenuo, jer grad zahtijeva kontinuitet.

Ova završna konferencija ne znači kraj posla, već završetak jedne važne faze. Pred nama je sada odabir poslovnog  subjekta koji će upravljati kompleskom te priprema za otvaranje kupališne sezone, koja će, zbog objektivnih okolnosti, ove godine početi nešto kasnije nego što smo planirali.

Vjerujem da će ovaj projekt biti snažan poticaj razvoju turizma u Pregradi. Naš je cilj postupno pozicionirati Pregradu kao prepoznatljivu destinaciju kontinentalnog turizma i mjesto kvalitetnog života za naše građane - izjavio je Vukmanić. 

Župan KZŽ Željko Kolar ocijenio je da je riječ o iznimno velikom danu za Grad Pregradu i za Krapinsko-zagorska županiju.

- Mi smo već prepoznati kao najjača kontinentalna turistička destinacija u Hrvatskoj, s dugogodišnjom tradicijom toplica, no ovaj biološki bazen predstavlja potpuno drugačiji koncept – sadržaj namijenjen ljudima s drukčijim stilom života, drukčijim pristupom rekreaciji i korištenju slobodnog vremena.

Ovaj projekt je velika prilika da se Krapinsko-zagorska županija dodatno pozicionira na kontinentalnoj turističkoj karti, a Grad Pregrada dobije snažan razvojni zamah. Uz razvijeno gospodarstvo, snažnu gospodarsku zonu i planove u području obrazovanja, uključujući razvoj studijskih programa, ovaj turistički iskorak dodatno jača ukupni razvoj grada.

Ne govorimo pritom samo o domaćim gostima, nego i o posjetiteljima iz Europe i svijeta. Primjeri iz prakse pokazuju da kontinentalni turizam sve više privlači goste iz skandinavskih zemalja, koji posebno cijene zdravlje, prirodu i aktivan način života. Upravo takva publika prepoznaje i ovakve projekte.

Sada predstoji jednako važan korak – odabir koncesionara koji će upravljati kompleksom. U tom kontekstu predlažem organizaciju dana otvorenih vrata kako bi se građani Pregrade i cijele županije upoznali s projektom i njegovim mogućnostima. Time bismo zajedno, u suradnji Grada i Županije, otvorili ovaj prostor javnosti na najbolji mogući način. Vjerujem da će ovaj projekt dodatno osnažiti kontinentalni turizam, koji ne živi samo tijekom ljeta, nego kroz cijelu godinu, te da će Pregrada i županija nastaviti stvarati projekte koji donose dugoročnu vrijednost i razvoj - poručio je Kolar.

Sandra Posavec, koja se obratila u ime ministra Tončija Glavine, istaknula je važnost ovog projekta za razvoj kontinentalnog turizma i jačanje javne turističke infrastrukture u Hrvatskoj.

- Ovaj projekt predstavlja primjer kako smo u Ministarstvu turizma i sporta zamišljali razvoj kontinentalnog turizma. Prije raspisivanja javnog poziva za javnu turističku infrastrukturu, koji je bio usmjeren na unapređenje i izgradnju novih sadržaja, proveli smo opsežna istraživanja tržišta i anketiranja te prepoznali potrebu za upravo ovakvim investicijama.

Kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za javnu turističku infrastrukturu osigurano je ukupno 185 milijuna eura, a financiran je 22 projekta. Posebno je zadovoljstvo što je ovaj projekt gotovo u potpunosti financiran bespovratnim sredstvima te što sudjelujemo u razvoju kontinentalnog turizma, koji je posljednjih godina prepoznat kao područje velikog potencijala.

Trendovi jasno pokazuju rast kontinentalnog turizma – broj dolazaka i noćenja iz godine u godinu raste, a posebno su izraženi pozitivni pomaci u Krapinsko-zagorskoj županiji, gdje su rezultati još bolji od nacionalnog prosjeka. Podaci za 2026. godinu već sada pokazuju dvoznamenkasti rast u prvom dijelu godine, što potvrđuje nastavak pozitivnog trenda.

Drago nam je što smo sudjelovali u njegovoj realizaciji i što možemo pratiti daljnji razvoj projekta. Uskoro slijedi i odabir upravitelja, što je važan korak za njegovo buduće funkcioniranje. Svjesni smo da je riječ o relativno novom tipu turističke ponude u Hrvatskoj, uz primjer Čazme kao jedinog sličnog biološkog bazena te je važno da upravljanje preuzme stručan i kvalitetan operater. Ministarstvo ostaje na raspolaganju za daljnju suradnju i podršku. Posebno nas veseli vidjeti projekte koji se razvijaju na kontinentu jer je ravnomjeran turistički razvoj, uz obalu i kontinent, jedan od ključnih ciljeva naše politike - zaključila je Posavec. 

FOTOGALERIJU S KONFERENCIJE I OBILASKA MOŽETE POGLEDATI  OVDJE