[FOTO] Bivša škola u Gregurovcu dobila potpuno novu namjenu - pogledajte kako izgleda

dji_fly_20260820_101342_0166_1787213710342_photo.jpg

Bivša područna škola u Gregurovcu, u kojoj je nastava prestala 2022. godine, dobila je potpuno novu namjenu. Na inicijativu Općine Mihovljan i Mjesnog odbora Gregurovec pokrenuta je njezina obnova i prenamjena u društveni dom, a projekt vrijedan 1.075.000 eura s PDV-om uspješno je završen. Školski odbor dao je Općini pravo građenja i korištenja prostora na 30 godina, čime je napušteni objekt ponovno stavljen u funkciju lokalne zajednice.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Načelnik Mihovljana Zlatko Bartolić istaknuo je kako je ovo drugi EU projekt koji je Općina uspješno završila ove godine. Nakon završetka obnove ceste Mihovljan – Kovačići – Večkovići, uređena je i nekadašnja školska zgrada u Gregurovcu.

Posebno ga veseli što je škola dobila novu namjenu. Iako žali što danas u njoj nema djece, smatra da stanovnici Gregurovca zaslužuju kvalitetan prostor koji će se ponovno koristiti.

- Prostor ćemo prvenstveno staviti na raspolaganje udrugama s područja Općine Mihovljan za njihove aktivnosti. Bit će otvoren i za različita događanja, druženja i potrebe naših građana, a planiramo urediti i dnevni boravak za starije osobe. Njegove ćemo funkcije s vremenom prilagođavati potrebama naših građana - rekao je Bartolić.

Projektant Stjepan Hršak pojasnio je da je obnova zamišljena kao kružna obnova, odnosno vraćanje napuštene zgrade u funkciju. Uređeno je oko 323 četvorna metra prostora u prizemlju, dok tavanski prostor ima oko 160, a podrum oko 80 četvornih metara.

- Posebnost obnovljene zgrade je i njezina energetska samoodrživost. Postavljena je fotonaponska elektrana koja proizvodi dovoljno energije za potrebe objekta. Raspored prostora pritom je minimalno mijenjan, nekadašnje dvije učionice pretvorene su u dnevne boravke, dok je bivši učiteljski stan uređen kao apartman za goste – rekao je Hršak.

Velika pažnja posvećena je i uređenju okoliša te pristupačnosti. U sklopu projekta uređena je punionica za električna vozila, postavljeni su hotel za ptice i hotel za kukce, nabavljeni bicikli te uređene zelene površine i dijelovi zelene fasade. Prostor je dodatno oplemenjen sadnjom stabala i grmlja, a pristup je prilagođen osobama s invaliditetom.

- Poseban naglasak u natječaju bio je upravo na okolišu i prilagodbi prostora osobama s invaliditetom, pa je i velik dio ovih sadržaja proizašao iz uvjeta natječaja - objasnio je Hršak.

 

Župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar je projekt izdvojio kao primjer dobre suradnje lokalne i regionalne razine vlasti te način na koji se napuštenim školskim objektima može dati nova svrha.

- Ovo je sjajan primjer kako prostore bivših područnih škola staviti u funkciju građana na području na kojem se nalaze. Energetski je objekt samoodrživ, a posebno mi je drago što je cijeli koncept napravljen s naglaskom na zelenu obnovu - rekao je Kolar.

Govoreći o sudbini područnih škola, župan je naglasio kako je u nekim slučajevima problem nedostatak učenika, dok se roditelji drugdje sve češće odlučuju za matične škole zbog cjelodnevne nastave i dnevnog boravka.

- Krapinsko-zagorska županija zato, u suradnji s općinama i gradovima, traži nove namjene za objekte u kojima se više ne odvija nastava. Neke su škole vraćene lokalnoj samoupravi, pa će u njima biti uređeni primjerice područni vrtići, dok su za druge predviđene zdravstvene i socijalne namjene. Ima različitih pristupa, ali je ključno da vodimo brigu o tim objektima i da niti općina niti mi nećemo dozvoliti da usred sela ostane objekt koji će biti zapušten, to se zove briga o o javnom o javnom dobru – poručio je župan Kolar.

FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE

Župan je pritom istaknuo i velika ulaganja u školsku infrastrukturu. U matičnoj školi u Mihovljanu trenutno se provodi energetska obnova vrijedna oko milijun eura, dok je i projekt obnove škole u Gregurovcu vrijedan približno milijun eura. Prema njegovim riječima, takva ulaganja pokazuju koliko se u obrazovnu infrastrukturu ulaže sredstvima županije, općina i europskih fondova.

NAjčitanije