ZNANSTVENICI UPOZORAVAJU: Ova hrana uništava koncentraciju i slabi pamćenje već nakon par dana
Foto: Ilustracija/Pexels
Mozak za pravilno funkcioniranje zahtijeva kontinuirani unos hranjivih tvari, posebno antioksidansa i zdravih masnoća. Namirnice poput masne ribe, voća, povrća, cjelovitih žitarica i orašastih plodova ključne su za zdravlje moždanih stanica te podržavaju mentalne funkcije kao što su koncentracija, učenje i pamćenje.
No, prehrana bogata zasićenim mastima i industrijski prerađenim proizvodima dugoročno šteti moždanim funkcijama koje reguliraju obradu i pohranu informacija.
Istraživači Medicinskog fakulteta Sveučilišta Sjeverne Karoline ističu da čak i kratkotrajno konzumiranje takve hrane može uzrokovati promjene u moždanim stanicama koje dovode do pogoršanja kognitivnih sposobnosti i povećanog rizika za razvoj neurodegenerativnih bolesti poput demencije i Alzheimerove bolesti.
"Znali smo da prehrana i metabolizam mogu utjecati na zdravlje mozga, no nismo očekivali da će se upravo CCK interneuroni u hipokampusu, vrlo specifična i osjetljiva skupina stanica, izravno poremetiti već nakon kratkotrajnog unosa hrane bogate mastima. Posebno nas je iznenadilo koliko brzo su se ove stanice prilagodile smanjenoj dostupnosti glukoze, a ta promjena sama po sebi bila je dovoljna da ugrozi funkciju pamćenja", izjavila je voditeljica istraživanja i profesorica farmakologije Juan Song.
Poznato je da debljina, kao kronična i progresivna bolest, šteti zdravlju mozga tako što smanjuje protok krvi, smanjuje volumen mozga i potiče neuroinflamaciju. Međutim, rezultati istraživanja pokazuju da štetni učinci prehrane mogu početi i prije nego što dođe do same pretilosti.
Tijekom istraživanja, znanstvenici su miševe hranili visokomasnom prehranom koja je nalikovala tzv. zapadnjačkom načinu prehrane. Već nakon samo četiri dana, znatno prije nego što bi se razvila pretilost, uočena je neuobičajena aktivnost CCK interneurona u mozgu. No, kontrolirani vremenski period bez unosa hrane uspio je ublažiti štetne učinke ove prehrane. Post je doveo do smirenja hiperaktivnih moždanih stanica i poboljšanja funkcije pamćenja. Osim toga, određeni lijekovi pokazuju potencijal u suzbijanju tih negativnih posljedica.
Tijekom posta tijelo prelazi s korištenja glukoze na sagorijevanje pohranjenih masnoća kao izvora energije. Istraživači su otkrili da obnavljanje razine glukoze u mozgu pomaže u normalizaciji aktivnosti CCK interneurona. Uz to, značajnu ulogu ima i smanjenje aktivnosti ili ekspresije enzima piruvat-kinaze M2 (PKM2), koji upravlja ključnim korakom u pretvorbi glukoze u energiju. Postoje dokazi da lijekovi poput metformina i rapamicina, određeni biljni spojevi te restrikcija kalorija mogu utjecati na aktivnost ovog enzima.
Ova su otkrića nedavno objavljena u znanstvenom časopisu Neuron, a istraživački tim najavio je daljnja ispitivanja utjecaja visokomasne prehrane na razvoj Alzheimerove bolesti, najčešćeg oblika demencije. Također planiraju proučiti prehrambene režime koji potiču pravilnu regulaciju šećera u mozgu, kako bi otkrili imaju li oni zaštitni učinak na kognitivne funkcije, piše Net.hr.
