Tko bi trebao izbjegavati probiotike prema mišljenju stručnjakinja
Iako se probiotički dodaci prehrani redovito ističu kao sredstvo za unaprjeđenje probave i očuvanje ravnoteže u crijevima, oni zapravo nisu neophodni svakome. Medicinski stručnjaci i znanstvenici naglašavaju kako još uvijek nedostaje čvrstih dokaza koji bi potvrdili njihovu univerzalnu korist za širu javnost, unatoč tome što pojedinci osjećaju olakšanje probavnih smetnji dok ih konzumiraju, prenosi EatingWell.
Poseban oprez potreban je kod osoba koje pate od sindroma bakterijskog prerastanja u tankom crijevu, poznatijeg kao SIBO. Nutricionistice Katrina Cox i Alyssa Simpson upozoravaju da bi ova skupina trebala zaobići probiotičke pripravke. Cox pojašnjava da unošenje dodatnih mikroorganizama može samo pojačati neugodne tegobe poput bolova u abdomenu, nadutosti i proljeva. Simpson pritom napominje kako određeni pacijenti sa SIBO-om izrazito loše reagiraju na bakterijske sojeve koji potiču stvaranje plinova ili histamina.
Pravilan odabir soja i očuvanje bakterija
Veliku ulogu igra i sam odabir bakterijskog soja s obzirom na to da brojne kulture uopće ne uspiju proći kroz probavni trakt. Želučani sokovi, enzimi i žuč često unište bakterije prije nego što dospiju do debelog crijeva, mjesta gdje bi trebale ostvariti svoje najpovoljnije djelovanje, navodi Cox. Također, metode proizvodnje te uvjeti skladištenja uvelike određuju konačnu djelotvornost preparata.
Zbog toga se savjetuje detaljno istražiti specifični soj i provjeriti postoje li znanstvene potvrde o njegovu utjecaju na konkretne tegobe. Različiti sojevi unutar iste bakterijske vrste mogu izazvati potpuno drukčije reakcije u crijevima, upozorava Cox. Simpson se nadovezuje savjetom da prednost treba dati proizvodima koji su formulirani tako da omoguće bakterijama siguran prolazak kroz kiselu sredinu želuca.
Za postizanje optimalne crijevne flore dodaci prehrani nisu jedino rješenje. Pravilna funkcija probavnog sustava potiče se adekvatnom hidracijom, kontrolom razine stresa te jelovnikom koji obiluje fermentiranim namirnicama i vlaknima iz voća, povrća, cjelovitih žitarica i mahunarki. Simpson zaključuje da je stvaranje stabilnog mikrobioma znatno kompleksniji proces od pukog uzimanja probiotičkih kapsula.
