Tihi ubojica sve češće pogađa mlade: Simptome mnogi olako pripisuju umoru ili mamurluku, a svaka je minuta ključna
Iako se moždani udar godinama smatrao bolešću starije populacije, najnovija istraživanja bilježe zabrinjavajući porast broja oboljelih među mlađim odraslim osobama, piše Independent. Dok u nekim zemljama učestalost ove opasne dijagnoze kod starijih građana opada, sve veći broj mladih suočava se s teškim posljedicama stanja koje se u toj životnoj dobi rijetko očekuje. Liječnici upozoravaju da je brza reakcija presudna jer se ključne terapije za razgradnju krvnih ugrušaka mogu primijeniti unutar uskog vremenskog okvira od najviše četiri i pol sata od pojave prvih znakova, piše Independent.
Prepoznavanje simptoma i skriveni uzroci
Velik dio problema leži u činjenici da se znakovi moždanog udara kod mlađih ljudi često ignoriraju ili pogrešno pripisuju bezopasnim stanjima poput migrene, iscrpljenosti, mamurluka ili problema s unutarnjim uhom. Pored tipičnih pokazatelja kao što su opušten kut usana, slabost ili oduzetost jedne ruke te nerazgovijetan govor, bolest se može manifestirati i kroz iznenadne vrtoglavice, gubitak ravnoteže, probleme s vidom te nesnosne glavobolje ili bolove u vratu. Stručnjaci naglašavaju važnost hitnog pozivanja brojeva 194 ili 112 čak i ako se tegobe brzo povuku, s obzirom na to da prolazni ishemijski napad ili takozvani mini-moždani udar predstavlja ozbiljno upozorenje na neposrednu opasnost.
Kako spriječiti opasnost i tko je najugroženiji
Značajan udio rizika izravno je povezan s navikama na koje je moguće utjecati, pri čemu prednjači visoki krvni tlak koji zbog izostanka simptoma godinama ostaje neprimijećen. Uz hipertenziju, opasnost znatno povećavaju povišeni kolesterol i šećer u krvi, pušenje, pretilost, manjak kretanja, nezdrava prehrana, konzumacija alkohola, korištenje opojnih droga te pojedina srčana stanja. Ipak, dio moždanih udara kod mladih događa se i bez očitih rizičnih čimbenika, zbog čega znanstvenici istražuju utjecaj autoimunih bolesti i zagađenja zraka. Preventivne mjere uključuju redovite liječničke kontrole tlaka, šećera i masnoća u krvi, uravnoteženu prehranu s manje soli, prestanak pušenja te najmanje 150 minuta umjerene tjedne tjelovježbe uz kontrolu razine stresa.
