Tajna bakine 'apoteke': Ove namirnice jačaju imunitet i ublažavaju simptome prehlade

Ilustracija: Zagorje.com

Prehlade i viroze ovih su dana česta tema razgovora, a s prvim hladnijim danima mnogi se ponovno prisjećaju starih domaćih recepata kojima su naše bake pokušavale ublažiti kašalj, grlobolju i začepljen nos. U njihovim kuhinjama nije bilo skupih dodataka prehrani ni egzotičnih namirnica, ali gotovo uvijek se moglo pronaći nešto što je pomagalo tijekom bolesti. Med, češnjak, kiselo zelje i domaći čajevi bili su dio bakine 'apoteke', a zanimljivo je da za neke od tih starih savjeta danas postoji i znanstveno objašnjenje.

Što su naše bake znale o prehladi?

U vrijeme kada se zbog obične prehlade nije odmah odlazilo liječniku, a ljekarne nisu bile dostupne na svakom koraku, ljudi su se često oslanjali na ono što su imali kod kuće. U Hrvatskom zagorju gotovo svaka kuća imala je nešto zimnice, domaćeg češnjaka i luka, a u mnogim su se domaćinstvima čuvali med i osušeni cvjetovi lipe, kamilice ili bazge.

Naravno, naše bake nisu poznavale sve ono što danas znamo o virusima i imunosnom sustavu. Ipak, iskustvom su naučile da određene namirnice i topli napitci mogu olakšati tegobe tijekom bolesti.

Danas znamo da nijedna namirnica ne može preko noći izliječiti prehladu, ali pravilna prehrana pomaže normalnom funkcioniranju imunosnog sustava, dok pojedini domaći pripravci mogu ublažiti simptome.

Med je jedan od rijetkih domaćih pripravaka čiju korist potvrđuju istraživanja

Kad bi dijete počelo kašljati, mnoge su bake posezale za žličicom meda. Neke su ga dodavale u čaj, druge u toplo mlijeko, a često se uzimao i samostalno.

Pokazalo se da taj stari običaj ima smisla. Istraživanja upućuju na to da med može ublažiti učestalost i jačinu kašlja kod infekcija gornjih dišnih putova, osobito noću. Njegova gusta tekstura može umiriti nadraženo grlo i smanjiti neugodan osjećaj grebanja.

Med se može uzeti samostalno ili dodati u mlak čaj. Ipak, važno je naglasiti da ne uništava virus koji je izazvao prehladu, nego može pomoći u ublažavanju simptoma.

Također, med se nikada ne smije davati djeci mlađoj od godinu dana zbog opasnosti od dojenačkog botulizma.

Kiselo zelje nije bez razloga bilo na zimskom jelovniku

Ako postoji namirnica koja se posebno povezuje sa zimom u Hrvatskom zagorju, onda je to kiselo zelje. Nekada se pripremalo u velikim količinama, čuvalo u drvenim kacama i jelo tijekom gotovo cijele zime.

Osim što je bilo dostupno i jeftino, kiselo zelje ima i vrijedna prehrambena svojstva. Sadrži vitamin C, koji pridonosi normalnom funkcioniranju imunosnog sustava, kao i vlakna važna za zdravlje probave.

Nepasterizirano kiselo zelje može sadržavati i žive mikroorganizme nastale fermentacijom. Međutim, nije dokazano da njegovo konzumiranje sprječava prehladu ili izravno ubrzava ozdravljenje.

Ipak, kao dio raznolike prehrane, kiselo zelje može pomoći organizmu da dobije potrebne hranjive tvari, osobito u zimskim mjesecima kada je nekada izbor svježeg povrća bio znatno skromniji nego danas.

Češnjak i luk: Stari saveznici iz zagorske kuhinje

Češnjak je još jedna namirnica kojoj su naše bake pripisivale gotovo čudesna svojstva. Jeo se sirov, dodavao jelima, a u narodnoj medicini koristio se i u različitim domaćim pripravcima.

Njegov najpoznatiji aktivni spoj, alicin, pokazuje zanimljiva svojstva u laboratorijskim istraživanjima. Ipak, zasad nema dovoljno kvalitetnih dokaza da redovito jedenje češnjaka pouzdano sprječava ili liječi prehladu.

Slično vrijedi i za luk, koji se u nekim domaćinstvima koristio za pripremu sirupa protiv kašlja, najčešće uz šećer ili med. Premda takvi pripravci imaju dugu tradiciju, njihova učinkovitost protiv prehlade nije dovoljno znanstveno potvrđena.

To ne znači da češnjak i luk nisu korisni. Naprotiv, oboje su vrijedni sastojci svakodnevne prehrane, samo ih ne treba smatrati zamjenom za liječenje kada je ono potrebno.

Topli čajevi od lipe, bazge i kamilice

U mnogim zagorskim kućama tijekom ljeta su se skupljali i sušili cvjetovi lipe i bazge, a kamilica je bila gotovo nezaobilazan dio kućnih zaliha.

Kada bi stigla zima i s njom prehlade, ti su se čajevi pripremali za ublažavanje tegoba. Topli napitci mogu pomoći u održavanju dovoljnog unosa tekućine, a njihova toplina može privremeno umiriti nadraženo grlo.

Iako se lipa i bazga tradicionalno koriste kod prehlade, nema dovoljno pouzdanih kliničkih dokaza da njihovi čajevi skraćuju trajanje virusne infekcije. Njihova je najveća praktična prednost u tome što su ugodni za piti i pomažu nadoknaditi tekućinu.

Pritom treba paziti da čaj nije prevruć, jer vrući napitci mogu dodatno nadražiti osjetljivo grlo.

Zašto je domaća kokošja juha bila gotovo obavezna?

Teško je govoriti o bakinoj 'apoteci', a ne spomenuti domaću kokošju juhu. Kada bi netko u kući obolio, tanjur tople juhe često je bio prvi obrok koji bi mu ponudili.

I za to postoji sasvim razumno objašnjenje. Tijekom prehlade organizmu je potrebna tekućina, a juha je jednostavan način da je unesemo, osobito ako nemamo apetita.

Ako je pripremljena s mesom, mrkvom, peršinom i drugim povrćem, osigurava i određenu količinu bjelančevina, vitamina i minerala. Toplina juhe može privremeno olakšati osjećaj začepljenosti nosa i neugodu u grlu.

Naravno, kokošja juha ne liječi virusnu infekciju, ali može biti vrlo ugodan i hranjiv obrok tijekom oporavka.

Najveća tajna bakine 'apoteke' nije u jednoj namirnici

Premda danas često čitamo o namirnicama koje jačaju imunitet, važno je razumjeti da se otpornost organizma ne može naglo povećati jednim obrokom, napitkom ili žlicom domaćeg pripravka.

Imunosni sustav za normalno funkcioniranje treba dovoljno različitih hranjivih tvari, a važnu ulogu imaju i kvalitetan san, redovita tjelesna aktivnost te odmor.

Kada se prehlada već pojavi, najvažnije je omogućiti organizmu oporavak, piti dovoljno tekućine i ublažavati simptome. Ako se pojave otežano disanje, bol u prsima, izrazita slabost ili drugi zabrinjavajući simptomi, potrebno je potražiti liječničku pomoć.

A možda je upravo to najveća tajna bakine 'apoteke'. Naše bake nisu imale čudotvoran lijek protiv prehlade, ali su znale da bolesnom čovjeku trebaju odmor, topli obrok, dovoljno tekućine i malo pažnje.

Iako se mnogo toga promijenilo, ti savjeti ni danas nisu izgubili vrijednost.