Stručnjaci: Korištenje AI-ja na poslu ozbiljno šteti mentalnom zdravlju

kompjuter računalo rad s računalom.jpg

Umjetna inteligencija trebala je olakšati radne zadatke i smanjiti stres, no stvarnost je često potpuno drugačija. Zaposlenici koji svakodnevno koriste ove alate kako bi povećali produktivnost sve češće prijavljuju tešku mentalnu iscrpljenost.

Istraživanje koje su proveli Boston Consulting Group i University of California, Riverside, a o kojem piše Business Insider, otkrilo je zabrinjavajući trend. U anketi koja je obuhvatila 1488 američkih radnika, njih 14 posto prijavilo je stanje koje su istraživači nazvali kognitivna iscrpljenost uzrokovana umjetnom inteligencijom.

Radnici su opisali simptome poput osjećaja zujanja u glavi, mentalne magle, glavobolja i znatno sporijeg donošenja odluka. Do ovog stanja dolazi kada zaposlenici prekomjerno koriste alate umjetne inteligencije iznad vlastitih kognitivnih kapaciteta.

Glavni uzroci ovog mentalnog umora su preopterećenost informacijama i potreba za neprekidnim nadzorom više alata istovremeno. Zanimljivo je da su radnici koji su prijavili ovaj problem imali 33 posto više izražen umor od donošenja odluka u usporedbi s onima koji ga nisu doživjeli.

Iako umjetna inteligencija može u nekoliko sekundi generirati nacrt izvješća ili kod, stvarni posao tu tek počinje. Zaposlenici moraju pažljivo provjeriti svaku tvrdnju, ispraviti greške i prilagoditi ton, što zahtijeva ogromnu količinu kognitivne energije.

Umjesto da stvaraju od nule, radnici sada provode sate u ulozi urednika i nadzornika strojno generiranog sadržaja. Svaka interakcija s umjetnom inteligencijom donosi niz novih odluka koje tiho iscrpljuju mentalne rezerve tijekom radnog dana.

Globalno istraživanje pokazalo je da čak 77 posto zaposlenika koji koriste umjetnu inteligenciju navodi povećanje obujma posla i rast mentalnog umora. Umjesto obećanog rasterećenja, tehnologija je mnogima samo ubrzala tempo rada i donijela nove obveze.

Stručnjaci upozoravaju da rješenje nije u potpunom odbacivanju tehnologije, već u pametnijem načinu njezina korištenja. Preporučuje se ograničavanje broja alata koji se koriste istovremeno, jer prebacivanje između različitih zadataka stvara snažan kognitivni zamor.

Također je ključno jasno definirati koji zadaci zahtijevaju ljudsku prosudbu, a koje se može prepustiti strojevima. Umjetna inteligencija trebala bi preuzeti rutinske i ponavljajuće poslove, dok bi ljudi trebali zadržati kontrolu nad važnim odlukama i kreativnim procesima.

Organizacije moraju prepoznati da vrijeme ušteđeno korištenjem tehnologije ne bi trebalo odmah ispuniti novim zadacima. Radnicima je potrebno vrijeme za odmor, učenje i duboko razmišljanje kako bi dugoročno ostali produktivni i mentalno zdravi, prenosi 24sata.

NAjčitanije