Što najviše uništava jetru i kako joj pomoći da ostane zdrava?

Kao najveći unutarnji organ u ljudskom tijelu, jetra funkcionira poput svojevrsnog postrojenja za preradu. Bilo da je riječ o hrani ili lijekovima, sve što uđe u organizam prolazi kroz nju, gdje se filtrira, skladišti, obrađuje ili pretvara u tvari poput kolesterola. Ovaj organ također igra presudnu ulogu u održavanju razine šećera u krvi jer pohranjuje glukozu i oslobađa je kada organizmu ponestane energije. Njezina uloga u pročišćavanju tijela od štetnih i nepotrebnih tvari jednako je važna, navodi Men's Health.

Kada vanjski čimbenici naruše njezino funkcioniranje, s vremenom se mogu razviti teška oštećenja koja obično prolaze kroz tri razvojna stupnja. Početni stadij karakterizira upala, a njezinim prelaskom u kronično stanje nastaje fibroza, odnosno ožiljci na tkivu. Završna faza je ciroza, pri kojoj jetra gubi svoju funkcionalnost. U najtežim slučajevima dolazi do zatajenja organa, a pacijentima tada preostaje jedino presađivanje jetre.

Glavni uzročnici bolesti i oštećenja

Virusni hepatitis jedan je od vodećih uzroka oštećenja jetre. Iako postoji pet oblika označenih slovima od A do E, u praksi se najčešće susreću prva tri. Oblik A uglavnom ima blag tijek, dok inačice B i C nose rizik od nastanka ciroze i malignih bolesti, premda su danas znatno manje opasne nego u prošlosti. Drugi čimbenik visoke učestalosti jest alkoholizam. Svaka obrada alkohola dovodi do propadanja dijela jetrenih stanica. Ako se alkohol unosi u prevelikim količinama, gubitak stanica postaje prevelik, što uzrokuje taloženje masnoća i druge zdravstvene komplikacije.

Posljednjih godina bilježi se i znatan porast metaboličke bolesti jetre povezane sa steatozom, poremećaja koji se ranije nazivao nealkoholna masna jetra. U ovom slučaju nakupljanje masnoća nije povezano s alkoholnim pićima, već ga potiču pretilost i šećerna bolest tipa 2. Prema trenutačnim procjenama, ovaj problem pogađa približno trećinu cjelokupnog svjetskog stanovništva.

Za postavljanje dijagnoze neophodno je obratiti se stručnjacima. Početne smetnje poput kroničnog umora vrlo su neodređene pa ih bolesnici rijetko pripisuju jetri. Hepatolog dr. Richard Sterling sa Sveučilišta Virginia Commonwealth napominje kako se uočljivi znakovi, poput žućenja bjeloočnica i kože, zadržavanja tekućine u trbuhu ili mentalne smetenosti, javljaju tek kada jetra počne zatajivati.

Zdravstveno stanje ovog organa utvrđuje se jednostavnim laboratorijskim pretragama krvi tijekom rutinskih pregleda. Te analize obuhvaćaju očitanje jetrenih enzima i bilirubina, čije povišene vrijednosti ukazuju na problem, te razine trombocita, ukupnih proteina i albumina, gdje su niske vrijednosti nepovoljne, a visoke poželjne. Preporučljivo je nalaze dopuniti i testiranjem na prisutnost virusa hepatitisa B i C.

Mogućnosti oporavka i liječenja

Strah pacijenata od loših prognoza često je neutemeljen, ističe dr. Rohit Loomba, voditelj Centra za istraživanje MASLD-a pri Sveučilištu u San Diegu. On objašnjava kako se pristup medicinskom tretiranju jetrenih bolesti iz temelja promijenio u posljednja dva desetljeća, pa te dijagnoze više ne predstavljaju neizbježan koban ishod.

Jedno od najvažnijih svojstava jetre jest njezina sposobnost samoobnove. Ako fibroza još nije prešla u cirozu, tkivo se može oporaviti otklanjanjem primarnog uzroka, što podrazumijeva prestanak unosa alkohola ili prelazak na zdraviji jelovnik. Uz medicinski nadzor moguće je stabilizirati čak i stanje bolesnika s cirozom.

Zahvaljujući učinkovitijim pregledima, imunizaciji protiv hepatitisa A i B te naprednim terapijama, liječenje virusnih i masnih bolesti jetre znatno je uspješnije. Hepatitis C danas je u većini situacija potpuno izlječiv, a hepatitis B se može uspješno kontrolirati. Pomaci su prisutni i kod nealkoholne masne bolesti zahvaljujući lijekovima koji usporavaju njezino napredovanje, pri čemu nova sredstva za kontrolu tjelesne mase i šećera obećavaju dobre rezultate u smanjenju upalnih procesa.

Ipak, preventivne mjere ostaju najjače oružje u očuvanju zdravlja. Dugotrajna neliječena oštećenja često dovode do karcinoma jetre, zbog čega su redovite liječničke kontrole i pravovremena dijagnostika od presudne važnosti. Rizik se znatno smanjuje uravnoteženom prehranom, kretanjem, održavanjem preporučene težine te potpunim izbjegavanjem alkohola.

Savjeti za svakodnevnu zaštitu organa

Za optimalan rad jetre jelovnik bi trebao sadržavati obilje povrća i nemasnih bjelančevina, uz strogo ograničenje šećera. Redovita tjelesna aktivnost u trajanju od najmanje 150 minuta tjedno pomaže ublažiti upale i smanjiti udio masti u jetri. Korisna navika može biti i pijenje kave, uključujući beskofeinsku varijantu. Njezini antioksidansi pridonose zaštiti od razvoja fibroze, a povoljan učinak postiže se već s dvije do tri šalice na dan. Kod osoba s prekomjernom težinom, gubitak tek pet do deset posto tjelesne mase može smanjiti količinu masnoće u jetri za trećinu.

Kada je riječ o alkoholu, nulta stopa unosa najbolji je izbor. Ako ga ipak konzumirate, nemojte piti svakodnevno i zaustavite se na jednoj do dvije čaše. Zabluda je da krupniji ljudi bolje podnose piće, jer osobe s viškom kilograma često već imaju narušeno stanje jetre pa im je prerada alkohola znatno otežana.

Pazite i na unos jednostavnih šećera jer ih tijelo lako pretvara u masne zalihe koje se talože upravo u jetrenom tkivu. Oprez je potreban i kod lijekova, ponajprije onih za ublažavanje boli. Dr. Sterling upozorava da analgetici, čak i kada se uzimaju u propisanoj dozi, mogu teško oštetiti jetru ako se kombiniraju s većim količinama alkohola.

Posebnu pažnju treba obratiti na biljne pripravke. Proizvodi namijenjeni mršavljenju ili smirivanju mogu sadržavati supstance štetne za jetru. Znanost također odbacuje popularne programe takozvanog čišćenja ili detoksikacije. Prema riječima dr. Sterlinga, hepatolozi takve metode ne preporučuju jer ne postoje nikakvi znanstveni dokazi koji bi potvrdili njihovo djelovanje.