Skupo kao suho zlato, ali isplati se: Evo zašto bismo svaki dan trebali jesti ovo voće

Foto: Ilustracija/Freepik 

Sirove trešnje sadrže 82 posto vode, 16 posto ugljikohidrata, 1 posto proteina i zanemariv udio masti. Bogate su vitaminom C, pa imaju antioksidativna svojstva i korisne su u borbi protiv slobodnih radikala, odnosno u borbi protiv bolesti.

Istodobno, značajan udio prehrambenih vlakana čini da doprinose dobroj regulaciji šećera u krvi. Nisu kalorične, odnosno imaju nizak GI indeks, pa se preporučuju u prehrani ljudi koji moraju voditi računa o kilogramima, ili su na dijeti, prenose 24 sata. 

Osim toga, tiamin, riboflavin i vitamin B6 u trešnjama od vitalne su važnosti za metabolizam i pretvaranje hranjivih tvari u energiju, što ide u prilog svima koji žele smršavjeti.

S prehrambenog stajališta vrijednije su kisele trešnje, koje sadrže čak 50 posto više vitamina C na 100 grama, kao i oko 20 puta više vitamina A, posebno beta-karotena. Sadrže i vitamine B6 i K, folnu kiselinu, minerale (kalij, željezo, bakar, mangan, kalcij, magnezij), ali ne u značajnim količinama. Ipak, postoje razlozi zbog kojih ih je vrijedno uvrstiti u prehranu. 

Pomažu izbacivanju vode iz organizma. Trešnje su bogate kalijem, a siromašne natrijem, pa povoljno utječu na izlučivanje vode iz organizma. U plodu trešnje ima 10 posto vode, celuloze, pektina, organskih kiselina (jabučna, limunska, vinska), vitamina C, B i karotina. 

Porcija od 100 grama ima samo 60 kcal. Zbog toga su trešnje vrlo pogodne kao međuobrok ili kao zamjena za obrok, kod ljudi s povećanom tjelesnom težinom.

Bogate su antocijanima koji imaju protuupalna svojstva. Trešnje antocijanima duguju svoju tamnocrvenu boju. Riječ je o antioksidansima snažnih protuupalnih svojstava, koji štite od slobodnih radikala i povezuju se s brojnim degenerativnim bolestima poput mrene na oku, Parkinsonove bolesti i ateroskleroze. Istraživanja su pokazala da je 20 trešanja učinkovitije od jednog aspirina, a smatraju se i izvrsnim izvorom bora (sadrže 396 ug/100 grama), što u kombinaciji s kalcijem i magnezijem izuzetno povoljno utječe na zdravlje kostiju. Poznato je i da usporavaju proces starenja.

Pomažu prevenciji kardiovaskularnih bolesti i raka debelog crijeva. Trešnje su na trećem mjestu među voćem po učinku snižavanja LDL kolesterola u krvi, koji pridonosi razvoju ateroskleroze te uzrokuje srčani i moždani udar, a korisne su i u prevenciji karcinoma debelog crijeva. 

Ublažavaju simptome alergije i astme. Flavonoidi iz trešanja prirodna su protuupalna sredstva koja ublažavaju simptome alergija i astme, a jačaju kolagen koji je protein ključan za zdravlje kože, kostiju i vezivnog tkiva. Jedna od studija dokazala je i kako 3 dl soka od trešanja, dva puta dnevno, ublažava bolove u mišićima nakon trčanja, pa se drži i kako su trešnje prirodni lijek za olakšanje upalnih stanja nakon tjelesne aktivnosti, kod artritisa, fibromialgije (bolnog stanja mišića), sportskih ozljeda.

Studije su dokazale učinkovitost u ublažavanju bolova povezanih s gihtom. U jednoj od kliničkih studija dokazano je da konzumacija trešanja ublažava bolove povezane s gihtom. Istraživanje provedeno na 633 osobe oboljele od gihta, objavljeno u časopisu Arthritis & Rheumatism, pokazalo je, primjerice, kako dvodnevna konzumacija trešanja smanjuje rizik od pojave gihta za 35 posto.

Svježe trešnje hrane mozak, a kisele popravljaju raspoloženje. Razdražljivost, nervoza, nemiran san, nesanica i slične tegobe obično se javljaju kao posljedica neuravnoteženosti hormona, viška stresa i nezdravih životnih navika. Za prevenciju i rješavanje ovih problema odlično prirodno rješenje može biti melatonin prisutan u trešnjama. 

I peteljke trešanja imaju ljekovita svojstva. Bogate su taninom, gorkim tvarima, organskim kiselinama, flavonoidima, šećerom i mineralima i koriste se za čajeve koji potiču izlučivanje mokraće i izbacivanje kamenaca iz bubrega i mokraćnog mjehura. 

Koštice sadrže amigdalin, nazvan vitaminom B17. Za njega se smatra da pozitivno utječe na smanjenje tumora i sprečava širenje raka te pomaže kod ublažavanja bolova uzrokovanih tumorima. Vrijednost B17 znali su i naši stari koji su ga konzumirali najviše u košticama gorkih badema, najviše pet na dan. 

Možemo ih pohraniti i koristiti dugo. Zamrznute trešnje mogu trajati i do godinu dana, a sok i pekmez od trešanja potrajat će vam mjesecima. No, pripazite - ako ih kuhate, nastojte smanjiti količinu šećera koju im dodajete, jer dodani šećer umanjuje vrijedna svojstva.