Sedam čudesnih reakcija tijela spašava vam život kada se nađete u opasnoj situaciji
U trenucima kada je život ozbiljno ugrožen, ljudsko tijelo aktivira niz snažnih mehanizama koji imaju jedan cilj – preživljavanje. Iako o tim procesima rijetko razmišljamo, znanstvena istraživanja pokazuju da tijelo u ekstremnim situacijama reagira brzo i učinkovito, često na načine kojih nismo svjesni.
Kako piše Metro, znanstvenici su izdvojili sedam znakova koji upućuju na to da tijelo procjenjuje kako se nalazi u situaciji opasnoj po život, bilo da je riječ o nesreći, napadu ili drugoj krajnjoj prijetnji.
Jedna od takvih reakcija jest sposobnost duljeg zadržavanja daha. U hladnoj vodi može se aktivirati “refleks ronjenja sisavaca” koji usporava rad srca i preusmjerava krv bogatu kisikom prema mozgu i srcu, dok se potrošnja kisika u manje važnim mišićima smanjuje. Taj je refleks još 1786. opisao britanski liječnik Edmund Goodwin, a aktivira se uranjanjem lica u vodu, osobito stimulacijom trigeminalnog živca.
Priprema za stvarne situacije
Mnogi ljudi u opasnim trenucima imaju osjećaj da se vrijeme usporava. Istraživači sa Sveučilišta u Iowi utvrdili su da je 70 posto od 101 ispitanika koji su doživjeli situaciju opasnu po život prijavilo takav osjećaj. Smatra se da mozak u tim trenucima ubrzava obradu informacija ili pojačano pamti detalje događaja kako bi povećao šanse za preživljavanje.
Noćne more također imaju svoju ulogu. Istraživanje iz 2019. godine, koje su proveli znanstvenici iz Švicarske i Sjedinjenih Američkih Država, pokazalo je da one pomažu mozgu u pripremi za stvarne prijetnje. Istraživač Lampros Perogamvros izjavio je: “Snovi se mogu smatrati stvarnim treningom za naše buduće reakcije i mogu nas pripremiti za suočavanje s opasnostima u stvarnom životu.”
U stresnim situacijama šire se zjenice, što omogućuje bolji unos svjetla i oštrije opažanje okoline. Studija objavljena 2016. u Journal of Traumatic Stress pokazala je da osobe s posttraumatskim stresnim poremećajem imaju izraženije širenje zjenica kada su izložene prijetnji, dok je International Journal of Psychophysiology zabilježio da se zjenice šire i pri mentalno zahtjevnim zadacima, prenosi Dnevno.hr.
Njušenje straha
Drhtanje tijela često se pogrešno tumači kao znak slabosti, no riječ je o fiziološkom odgovoru na opasnost. Institut Fixel za neurološke bolesti opisuje ga kao “unutarnji alarmni sustav”, pri čemu nalet adrenalina, ubrzan rad srca i napetost mišića stvaraju višak energije spreman za brzu reakciju.
Tijelo je u stanju privremeno blokirati osjećaj bola. Dan Baumgardt sa Škole za psihologiju i neuroznanost izjavio je za The Conversation da mozak može prigušiti bol zahvaljujući području zvanom periakveduktalna siva tvar. “Jeste li ikada u kuhinji primili nešto što tek kasnije shvatite da je iznimno vruće? Ponekad posuda ispadne, ali ponekad je možemo držati tek toliko da je spustimo na štednjak”, napisao je Baumgardt, objašnjavajući da mozak na kratko može isključiti bol kako bi spriječio još veću štetu.
Na kraju, znanstvenici tvrde da ljudi mogu “nanjušiti” strah, iako toga nisu svjesni. Istraživanje objavljeno 2008. godine u časopisu Nature Proceedings pokazalo je da su početnici u tandem-skakanju padobranom mogli biti prepoznati po mirisu znoja. Zbog pojačane aktivnosti amigdale, dijela mozga zaduženog za strah, zaključeno je da ljudi podsvjesno mogu detektirati strah putem mirisa.
Sva ova otkrića potvrđuju da je ljudsko tijelo, kada je suočeno s krajnjom opasnošću, opremljeno sofisticiranim sustavima koji mu pomažu da reagira i preživi.
