Računi za grijanje mogu biti veći zbog samo jednog stupnja više: Stručnjakinja savjetuje kako uštedjeti
Dolaskom hladnijih dana stiže i nova sezona grijanja što će građanima dodatno opteretiti kućni budžet. Premda mnogi vjeruju da je za ozbiljnije uštede potrebno uložiti u energetsku obnovu doma, stručnjaci upozoravaju da i svakodnevne navike mogu znatno utjecati na potrošnju energije.
Neke od najčešćih pogrešaka pritom mogu nepotrebno povećati račune. Stručnjakinja za energetsku učinkovitost Marina Malinovec Puček objasnila je kako građani mogu smanjiti troškove grijanja bez velikih financijskih ulaganja, piše Ivana Petrić s N1.
Malinovec Puček radi u Odjelu za energetsku učinkovitost Energetskog instituta Hrvoje Požar u Zagrebu, a upozorava da najveće uštede ne ovise samo o navikama ukućana, nego prije svega o toplinskoj izolaciji zgrade.
Ipak, i bez velikih ulaganja građani mogu smanjiti račune ako pravilno koriste grijanje, izbjegavaju pregrijavanje prostorija i paze na način prozračivanja.
Jedna od najčešćih pogrešaka jest održavanje previsoke temperature u stambenim prostorijama. Prema riječima stručnjakinje, povećanje temperature za samo jedan Celzijev stupanj može povećati potrošnju energije za grijanje između pet i sedam posto.
Zato savjetuje prilagođavanje temperature stvarnim potrebama ukućana. Nije potrebno jednako zagrijavati sve prostorije, osobito one u kojima se rijetko boravi.
Kada nitko nije kod kuće, temperaturu je preporučljivo smanjiti uz pomoć termostata. Ipak, potpuno isključivanje grijanja tijekom hladnijih dana nije najbolje rješenje jer može dovesti do pretjeranog hlađenja prostorija i pojave vlage.
Posebnu pozornost treba obratiti na prozračivanje. Dugotrajno ostavljanje prozora otvorenih na kip omogućuje stalni ulazak hladnog zraka, zbog čega sustav grijanja mora trošiti više energije.
Umjesto toga, preporučuje se intenzivno prozračivanje dva do tri puta dnevno, u trajanju od pet do deset minuta. Problem mogu predstavljati i radijatori zaklonjeni namještajem ili debelim zavjesama. Takve prepreke otežavaju širenje topline, pa je za zagrijavanje prostorije potrebno više energije.
U prostorijama koje se rjeđe koriste stručnjakinja preporučuje održavanje temperature između 12 i 16 stupnjeva. Potpuno isključivanje radijatora može pogodovati kondenzaciji vlage i nastanku plijesni, posebno u slabije izoliranim objektima.
Dodatne uštede moguće su zamjenom dotrajalih brtvi na prozorima i vratima te spuštanjem roleta tijekom noći. Najveće dugoročne uštede ipak donosi kvalitetna toplinska izolacija. Kod odgovarajuće obnovljenih obiteljskih kuća godišnja potreba za energijom za grijanje može se smanjiti i za više od 50 posto, ovisno o početnom stanju objekta.
Kako prenosi N1, Marina Malinovec Puček izdvojila je tri mjere koje građani mogu primijeniti već ove zime:
Prilagodite odjeću godišnjem dobu. Nema potrebe pretjerano zagrijavati stan kako biste tijekom zime boravili u kratkim rukavima.
Regulirajte temperaturu prema potrebama. Smanjite grijanje kada niste kod kuće ili kada određene prostorije ne koristite.
Pravilno prozračujte prostorije. Umjesto stalno otvorenih prozora na kip, nekoliko puta dnevno nakratko ih potpuno otvorite.
Iako ove mjere ne mogu zamijeniti kvalitetnu izolaciju, njihovom primjenom moguće je izbjeći nepotrebnu potrošnju energije i smanjiti troškove tijekom sezone grijanja.
