Počela je sezona krpelja i zaraza. Postoji cjepivo, evo koliko košta

S dolaskom toplijeg vremena u Hrvatskoj je počela sezona krpelja, što znači da se za izlaske u prirodu treba na odgovarajući način pripremiti.

Što su krpelji?

Krpelji su vanjski paraziti (ektoparaziti) iz skupine paučnjaka koji se hrane krvlju životinja i ljudi.

Znanstvenici ih svrstavaju među tzv. vektore – organizme koji prenose uzročnike bolesti s jedne životinje na drugu, uključujući i čovjeka. U Hrvatskoj se svake godine bilježe stotine slučajeva zaraze bolestima koje prenose krpelji, a klimatske promjene i promjene u okolišu utječu na njihovu aktivnost i rasprostranjenost.

Sezona krpelja je već počela

Krpelji su hladnokrvni organizmi, što znači da njihova aktivnost ovisi o vanjskoj temperaturi, pa ih topli dani mogu "probuditi" i prije nego što kalendarski nastupi proljeće. Kako pojašnjava Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ), njihova aktivnost počinje kada izlaze iz zimskog mirovanja i počinju tražiti domaćina

"To se događa kada se temperatura zraka stabilno podigne iznad otprilike 5–7 °C. Najaktivniji su osobito u proljeće i jesen na temperaturama između 10 i 25 °C." Drugim riječima, sezona je već započela, ali je još u ranoj fazi, piše Index.

Ima li ih sve više zbog blagih zima?

Pitanje koje se često postavlja jest utječu li klimatske promjene na broj krpelja.

Stručnjaci HZJZ-a ističu da je sezona aktivnosti krpelja još u začetku budući da su noći još uvijek hladne.

"Noćne temperature još su uvijek dosta niske (oko 3-5 stupnjeva), ali im dnevne temperature koje su trenutno relativno visoke za ovo doba godine itekako odgovaraju. Zima je ove sezone bila prilično oštra s velikim minusima koji nisu dozvoljavali lako prezimljavanje brojnim biljnim i životinjskim vrstama, no trajala je relativno kratko i naglo je završila s jakim zatopljenjem, pa možemo očekivati napredak aktivnosti krpelja. No, ipak treba pratiti daljnji razvoj meteoroloških vremenskih uvjeta", tumače u HZJZ-u.

Krpelji imaju složen životni ciklus koji uključuje više razvojnih stadija, a svaki od njih ovisi o dostupnosti domaćina i vremenskim uvjetima. Blage zime i rana proljeća mogu produljiti razdoblje njihove aktivnosti, no vrlo hladne zime mogu smanjiti njihov broj.

Počinje li sezona sve ranije?

Prema HZJZ-u, trend sve ranijeg početka sezone postoji, ali nije uvijek isti iz godine u godinu. "Kao što svi možemo primijetiti klimatski je proljeće započelo ranije pa možemo očekivati i raniju sezonsku aktivnost krpelja, iako će ona ovisiti o daljnjem razvoju klimatskih okolišnih uvjeta. Zahlađenje koje se najavljuje može usporiti zamah aktivnosti krpelja."

Drugim riječima, sezona krpelja sve više prati stvarne vremenske uvjete, a ne kalendar, piše Index.

Koje bolesti prenose krpelji?

U Hrvatskoj su najvažnije dvije bolesti koje prenose krpelji Lymska borelioza i krpeljni meningoencefalitis (KME).

"U kontinentalnom dijelu Hrvatske najrasprostranjeniji je, i na čovjeka se najčešće prihvaća, tzv. šumski krpelj (Ixodes ricinus) koji može prenijeti bakteriju Borrelia burgdorferi koja uzrokuje Lymsku boreliozu ili Lajmsku bolest, virus krpeljnog meningoencefalitisa i dr. ako su njima zaraženi, dok je u hrvatskom priobalju za ljude rizičniji pseći krpelj (Rhipicephalus sanguineus) koji može prenijeti rikecije koje uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu."

Lajmska bolest često se prepoznaje po karakterističnom crvenilu na koži koje se širi oko mjesta uboda. Ako se ne liječi, može zahvatiti živčani sustav, zglobove i srce.

Krpeljni meningoencefalitis je virusna bolest koja napada središnji živčani sustav i može uzrokovati upalu mozga. Za razliku od borelioze, za nju ne postoji specifičan lijek, ali postoji cjepivo.

"Od bolesti koje mogu prenijeti krpelji u Hrvatskoj najčešće su Lajmska borelioza (2025. bilo je 252 oboljelih) i krpeljni meningoencefalitis (2025. bilo je 8 oboljelih), a daleko rijeđe mediteranska pjegava groznica, tularemija, te vrlo rijetko neke druge bolesti kao što su rikecioze. U ovoj godini još nismo zaprimili prijave oboljelih od krpeljnog meningoencefalitisa, a prijavljeno je osam oboljelih od Lymske borelioze ili Lajmske bolesti", navode u HZJZ-u.

Foto: Pixsell (Fotografija je ilustrativnog karaktera)

Nisu svi krpelji zaraženi

Važno je naglasiti da nisu svi krpelji zaraženi.

"Nemamo točan podatak koliki postotak krpelja je infektivan, rađena su neka istraživanja prema kojima se njihova zaraženost može samo otprilike procijeniti, pa su potrebna dodatna istraživanja", odgovaraju u HZJZ-u.

Istraživanja u Hrvatskoj, uključujući područje oko Zagreba, pokazuju da je bakterijom Borrelia burgdorferi zaraženo otprilike 10 do 30 % krpelja, ovisno o lokaciji i godini, dok je udio krpelja zaraženih virusom krpeljnog meningoencefalitisa znatno manji i obično iznosi manje od 1 %.

Gdje ima cjepiva i koliko koštaju?

Cijepljenje postoji, ali samo protiv krpeljnog meningoencefalitisa. Lajmska bolest liječi se različitim antibioticima ovisno o težini.

Prema HZJZ-u, cijepljenje se provodi trima dozama kojima se postiže zaštita tijekom tri do pet godina. Nakon toga treba se docijepiti jednom dozom, ako se želi zadržati odgovarajuća razina zaštite.

Cjepivo se preporučuje osobama koje su češće izložene krpeljima, poput šumara, lovaca, planinara i izletnika.

U Zagrebu se cijepljenje provodi u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Dr. Andrija Štampar, u pojedinim domovima zdravlja te u privatnim poliklinikama. Cijena jedne doze varira, a obično se kreće između 35 i 50 eura.

Kako se zaštititi od krpelja?

Prevencija može značajno smanjiti vjerojatnost uboda.

Preporučene osobne mjere zaštite uključuju nošenje prikladne odjeće i obuće za boravak u prirodi, poput dugih rukava, nogavica uvučenih u čarape i zatvorenih cipela. Preporučuje se izbjegavati odjeću tamnih boja, na kojoj se krpelji teže uočavaju, kao i materijale poput vune i flanela jer se na njih lakše zakvače. Važno je hodati obilježenim stazama te, ako je moguće, izbjegavati provlačenje kroz grmlje, ležanje na tlu i odlaganje odjeće na tlo ili grmlje.

Također se savjetuje primjena repelenata na gole i izloženije dijelove tijela te po potrebi i na odjeću, uz obavezno pridržavanje uputa proizvođača. Nakon povratka iz prirode potrebno je presvući odjeću i pažljivo pregledati cijelo tijelo, po mogućnosti uz pomoć ogledala ili druge osobe, jer krpelju obično treba nekoliko sati da pronađe pogodno mjesto za ubod. Posebnu pažnju treba posvetiti dijelovima tijela s nježnijom kožom, poput područja iza uha, zatiljka, vrata, prepona, dojki, pazuha, pupka i iza koljena, piše Index.

Kod djece se krpelji često nalaze na glavi jer su niža i više borave u travi pa ih lakše "pokupe" gornjim dijelom tijela. Nakon boravka u prirodi preporučuje se i tuširanje.

Što učiniti ako vas ugrize krpelj?

Ako ste uočili krpelja na koži, važno ga je što prije ukloniti. Rizik od infekcije je veći što je krpelj duže pričvršćen. Lakše ga je odstraniti u prvih nekoliko sati nakon uboda.

"Operite ruke, pincetu prebrišite antiseptikom i krpelja odmah izvadite pincetom (sami ili netko od vaših ukućana) zahvaćajući ga što bliže glavici, uz kožu te ga laganim povlačenjem izvucite iz kože, a na kožu primijenite antiseptik", preporučuju u HZJZ-u.

Ako se nakon uboda pojavi crvenilo ili drugi simptomi, potrebno je javiti se liječniku.