Ovu vodu svi bacamo, a ne znamo da je zlata vrijedna: Uradite ovo i vaše biljke će se preporoditi

Dok većina ljudi bez razmišljanja prolije vodu nakon ispiranja riže, upravo bi ta mutna tekućina mogla imati korisnu primjenu u domu i vrtu. Rižina voda već se generacijama koristi u njezi biljaka, a posljednjih je godina ponovno privukla pažnju zahvaljujući društvenim mrežama.

Na prvi pogled riječ je tek o kuhinjskom ostatku, no voda u kojoj se ispire sirova riža sadrži škrob i određene količine hranjivih tvari koje se tijekom ispiranja oslobađaju iz zrna. Zbog toga je neki ljubitelji biljaka koriste kao prirodnu prihranu za sobne i vrtne biljke.

U rižinoj vodi mogu se pronaći dušik, fosfor, kalij, cink te vitamini B skupine, odnosno elementi koji sudjeluju u različitim procesima važnima za rast i razvoj biljaka. Ipak, važno je naglasiti da ona nije zamjena za kvalitetan supstrat, odgovarajuće osvjetljenje ili redovito gnojenje.

Korištenje rižine vode u njezi biljaka nije nova ideja. U pojedinim dijelovima Azije takva se praksa koristi generacijama, dok je posljednjih godina postala posebno popularna na društvenim mrežama.

Fermentirana rižina voda

Često se spominje i voda dobivena ispiranjem integralne riže, koja može sadržavati više minerala i hranjivih tvari od vode od bijele riže. No bez obzira na vrstu riže, potrebno je biti umjeren i pratiti kako biljka reagira.

Posebnu pažnju privlači fermentirana rižina voda. Dobiva se tako da se voda nakon ispiranja riže ostavi nekoliko dana na sobnoj temperaturi, pri čemu dolazi do fermentacije i promjena u sastavu tekućine. Za pripremu se voda ulije u čistu staklenu teglu, ali je ne treba napuniti do vrha. Posuda se potom prekrije gazom i ostavi na sobnoj temperaturi.

Nakon nekoliko dana voda može dobiti blago kiselkast miris. Prije korištenja potrebno ju je razrijediti čistom vodom, a s primjenom ne treba pretjerivati. Dovoljno ju je koristiti povremeno, primjerice jednom u nekoliko tjedana.

Iako se rižina voda često predstavlja kao prirodno gnojivo, pretjerana upotreba može napraviti više štete nego koristi. Prevelika količina organske tvari i nepravilno čuvana voda mogu pridonijeti pojavi neugodnih mirisa, plijesni i štetnika. Također, voda mora biti ohlađena i potpuno neslana. Voda koja je sadržavala sol ili druge dodatke nije prikladna za zalijevanje biljaka.