Ovih 6 znakova otkriva da ne pijete dovoljno vode – ali pazite, od previše tekućine možete umrijeti

Foto: Ilustracija

Kada ste zadnji put popili pristojnu čašu vode? Nepijenje dovoljne količine vode, što je prosječno oko šest čaša vode dnevno, ne samo da iscrpljuje tijelo, već čovjeka može dovesti u opasnost od dehidracije i dugoročnih zdravstvenih problema.

Voda je neophodna za život i igra vitalnu ulogu u gotovo svakom tjelesnom procesu naglašava Stavros A. Kavouras, profesor nutricionizma i direktor Laboratorija za hidrataciju na Sveučilištu Arizona. Voda pomaže u regulaciji temperature, transportu hranjivih tvari, uklanjanju otpada iz tijela i podmazivanju zglobova. Pravilna hidratacija pomaže probavi, podržava zdravlje bubrega i srca te poboljšava fizičke performanse, prenosi Telegram. 

Dehidracija može biti opasna

Ljudsko tijelo se sastoji od oko 60 posto vode, ali oko dvije do dvije i pol litre dnevno gubimo kroz znoj, urin, stolicu i dah. Zato je ključno nadoknaditi izgubljenu tekućinu. “Mnogi od nas su blago dehidrirani ili nedovoljno hidrirani, a da toga nisu ni svjesni”, kaže profesor Kavouras i dodaje da to “može suptilno, ali značajno, utjecati na to kako se osjećamo i funkcioniramo”. “Što je još važnije, to je sve povezano s kroničnim zdravstvenim stanjima poput hipertenzije, dijabetesa i demencije, što zauzvrat znači smanjeni životni vijek.”

Dehidracija se ljeti, kada su temperature visoke, može brzo pogoršati, što potencijalno može dovesti do kolapsa ili čak smrti. Rizik raste ako ste stariji, a dehidracija je inače jedan od najčešćih razloga za prijem starijih osoba na hitnu pomoć.

Postoji nekoliko karakterističnih simptoma dehidracije na koje biste trebali obratiti pažnju.

Žedni ste

Ako osjećate žeđ, to znači da ste već blago dehidrirani. Profesor gastrointestinalne kirurgije na Sveučilištu u Nottinghamu, Dileep Lobo, objašnjava da je žeđ ustvari prva faza dehidracije. “Nakon što izgubite dva posto tjelesne težine u tekućini, to aktivira receptore u mozgu koji uzrokuju osjećaj žeđi. Blaga dehidracija može se lako dogoditi ako ste na suncu ili radite u toplom uredu i ne pijete puno vode. Znojenjem gubite dosta vode, posebno ako se niste aklimatizirali”, pojasnio je.

U toj se fazi dehidraciju lako može preokrenuti pijenjem tekućine. “Ako nadoknadite izgubljenu vodu, odmah ćete se osjećati bolje jer tekućina ulazi u krvotok i ispravlja neravnotežu”, kaže profesor Lobo.

Boja urina

Dehidracija utječe i na urin. Ako je urin boje meda, to znači da trebate piti više vode. No ako je urin poprimio tamniju smeđu boju, možda ste već ozbiljno dehidrirani. “Nakon što osjetite žeđ, vaše tijelo počinje zadržavati vodu. Bubrezi šalju manje vode u mjehur, što vaš urin čini koncentriranijim”, objašnjava Lobo. To je ujedno i glavni faktor rizika za pojavu bubrežnog kamenca.

“Ako ne pijete dovoljno, vaši bubrezi moraju jako naporno raditi, a to povećava rizik od određenih bolesti, uključujući infekcije mokraćnog sustava, posebno ako ste žena”, dodaje dr. Lewis James, predavač na Sveučilištu Loughborough.

Moždana magla 

Mozak se sastoji od 73 posto vode, pa se moždane stanice teško funkcioniraju kada ste dehidrirani. “Čak i niska razina dehidracije može smanjiti kognitivne vještine, poput pamćenja, pažnje i motoričke koordinacije”, kaže dr. James. “To može utjecati na vaše performanse, bez obzira na to radite li u uredu, vozite li automobil ili odlučujete je li sigurno prijeći cestu.”

Studije su dokazale je da ispijanje čaše vode od samo 300 mililitara poboljšava pamćenje. Kako dehidracija napreduje, možete postati zbunjeni i dezorijentirani.

Jake glavobolje

Dehidracija je čest okidač i za glavobolje. Mozak ostaje bez tekućine, što može vršiti pritisak na receptore boli i živce u moždanoj ovojnici. Bol se može pogoršati kada se sagnete, okrećete glavu ili se krećete. Većina glavobolja uzrokovanih dehidracijom poboljšava se unutar sat ili dva nakon što se rehidrirate i odmorite. U takvim je slučajevima najbolje kloniti se sunca, a za glavobolju može pomoći stavljanje hladnog obloga na čelo.

Glavobolja uzrokovana dehidracijom može se pretvoriti u migrenu, stoga pokušajte piti tekućinu čak i ako osjećate mučninu, a najbolji su mali gutljaji. Studija u časopisu Journal of Clinical Neuroscience otkrila je da su bol, trajanje i učestalost migrene bili značajno niži kod pacijenata koji su pili više vode.

Umor i bezvoljnost

Dehidracija je jedan od najčešćih uzroka zbog kojih ljudi odlaze liječniku opće prakse žaleći se zbog umora, prema studiji koju je među 300 liječnika opće prakse provela britanska Udruga prirodnih izvora vode. Redovito ispijanje vode održava tijelo i mozak energičnima, posebno ako ste inače fizički aktivni. Tijekom vrućeg vremena možete izgubiti litru i pol do dvije litre vode na sat kroz znoj. “Ako ne nadoknadite gubitak tekućine, krv se zgušnjava i vaše srce mora jače raditi kako bi održalo krvni tlak i razinu kisika”, upozorava profesor Lobo.

Kako starimo, dehidracija može učiniti svakodnevni život iscrpljujućim. “Istraživanja pokazuju da starije odrasle osobe primljene u bolnicu s dehidracijom ostaju dulje u bolnici i imaju 6 posto veću stopu smrtnosti”, kaže profesor Lobo.

Vrtoglavica i nesvjestica

Ako izgubite četiri posto tjelesne težine kroz gubitak tekućine, znojenje postaje otežano, a temperatura tijela raste, što dovodi do rizika od pregrijavanja, kaže prof. Lobo. “Krvni tlak pada i možete osjetiti vrtoglavicu ili pasti u nesvijest. Tu se radi o ‘umjerenoj dehidraciji’ zbog kojeg trebate potražiti liječničku pomoć”, kazao je Lobo.

Oralne otopine elektrolita u toj situaciji mogu pomoći, ali ponekad je potrebna intravenska infuzija. Bez liječenja, dehidracija može napredovati do teške dehidracije u kojoj se gubi čak 10 posto tjelesne težine u tekućini. Tada se radi o medicinska hitnosti. “Tijelo smanjuje protok krvi u nevitalne organe, poput bubrega. Stanični otpad se nakuplja, može doći do oštećenja organa i, bez liječnike intervencije, na kraju možete doživjeti napadaje ili kolaps. Može doći do zatajenja više organa, kome, pa čak i smrti”, upozorio je prof. Lobo.

Vruće vrijeme može ubrzati taj proces, stoga uvijek sa sobom nosite vodu i potražite hlad ako se osjećate umorno ili vam se vrti u glavi.

Koliko vode treba dnevno piti?

Tijelu su dnevno potrebne oko dvije litre tekućine. Johanna Hignett, konzultantica za prehranu, pojašnjava da dio te tekućine dolazi iz hrane, poput voća i povrća, stoga nastojte popiti jednu i pol do dvije litre vode. Ako ste vrlo aktivni ili je vani vruće, količina unesene tekućine se mora povećati.

U dnevnu količinu potrebne tekućine se računaju i čaj i kava. “Diuretski učinak kofeina ublažava sadržaj tekućine. Istraživanja pokazuju da je u redu popiti do četiri šalice kave dnevno. Računa se i mlijeko jer ga više od 80 posto čini voda, kao i voćni sok. Ali obična voda je najbolja jer se izravno apsorbira i ne sadrži kalorije ni šećer”, pojasnila je Hignett.

Stručnjakinja ističe da je moguće i popiti previše vode. “Rijetko je, ali se može dogoditi. Ako popijete velike količine u kratkom vremenu, stanice postaju previše razrijeđene, što znači da esencijalni minerali, poput natrija i kalija, ne mogu obavljati svoje funkcije. Bubrezi se onda bore, stanice otiču i možete osjetiti zbunjenost, grčeve, povraćanje, napadaje, a u ekstremnim slučajevima i može doći do kome ili smrti. Zato je važno piti malo i često”, naglasila je.