Ovih 5 stvari o vinu gotovo nitko ne zna: Jedna će vas posebno iznenaditi

Foto: Pexels

O vinu mislimo da znamo gotovo sve. Znamo koje vino volimo, treba li uz meso poslužiti crno, a uz ribu bijelo, pa čak i kako prepoznati je li vino dobro.

No postoji nekoliko stvari o vinu koje iznenade čak i ljude koji ga godinama piju.

Jeste li znali da kristali na dnu boce najčešće nisu znak da je vino pokvareno? Ili da se crno vino može poslužiti pretoplo, čak i kada ga držite na „sobnoj temperaturi“?

Neke od ovih stvari toliko su raširene da ih ljudi godinama rade potpuno nesvjesno.

Evo pet zanimljivih činjenica o vinu koje biste mogli zapamtiti već nakon sljedeće otvorene boce.

Kristali na dnu boce nisu znak da je vino pokvareno

Ako ste ikada pri dnu boce vina primijetili sitne prozirne ili bijele kristaliće, možda ste pomislili da s vinom nešto nije u redu.

U većini slučajeva nema razloga za zabrinutost.

Riječ je o kristalima kalijeva bitartrata, poznatima i kao vinski kamen. Oni nastaju prirodnim procesom tijekom proizvodnje i čuvanja vina, osobito kada je vino izloženo nižim temperaturama.

Mogu se pojaviti i u bijelim i u crnim vinima.

Ne izgledaju posebno lijepo u čaši, ali sami po sebi ne znače da je vino pokvareno. Kod starijih crnih vina na dnu boce može se pojaviti i talog sastavljen od različitih spojeva iz vina.

Zato kristali ili talog nisu automatski razlog da bocu bacite.

Dovoljno je vino pažljivo natočiti tako da talog ostane na dnu boce.

„Čepirano vino” nema puno veze s komadićem čepa

Ako se komadić čepa odlomio i završio u vinu, to ne znači da je vino „čepirano“.

Izraz „čepirano vino“ odnosi se na problem koji nastaje zbog određenih kemijskih spojeva, među kojima je najpoznatiji TCA.

Takvo vino može imati vrlo neugodan miris koji podsjeća na mokri karton, plijesan ili vlažan podrum.

Istodobno, voćne arome vina mogu biti značajno prigušene.

Zanimljivo je da se pravi komadići pluta mogu naći u vinu, posebno kod starijih boca, a da vino pritom nije čepirano.

Dakle, ako vam se prilikom otvaranja stare boce dio čepa raspadne, nemojte odmah zaključiti da je vino neispravno.

Problem je u mirisu i okusu, a ne u tome pluta li mali komadić čepa u čaši.

Crno vino može biti pretoplo, iako je na sobnoj temperaturi

Vjerojatno ste mnogo puta čuli da se crno vino treba poslužiti na sobnoj temperaturi.

To pravilo ima jednu važnu kvaku.

Sobna temperatura danas često znači 22, 23 ili čak 24 stupnja, što je za mnoga crna vina jednostavno previše.

Kada je vino pretoplo, alkohol može postati izraženiji, dok se okus može činiti težim i manje uravnoteženim.

Zato nije nikakva pogreška bocu crnog vina prije posluživanja nakratko staviti u hladnjak.

Ne treba ga pritom jako ohladiti.

Cilj je postići temperaturu pri kojoj će vino pokazati svoje arome i okus, a ne dopustiti da alkohol preuzme cijeli dojam.

Drugim riječima, ako je prostorija u kojoj sjedite jako topla, „sobna temperatura“ nije nužno najbolja temperatura za vino.

Otvorena boca ne mora satima „disati“

Još jedno pravilo koje se često prenosi s generacije na generaciju glasi: otvorite crno vino nekoliko sati prije posluživanja da bi „prodisalo“.

Istina je nešto složenija.

Kontakt vina sa zrakom može promijeniti njegove mirise i okus. Kod nekih mladih crnih vina prozračivanje može pomoći da se izraženije arome i tanini bolje uravnoteže.

No samo izvlačenje čepa iz boce i ostavljanje vina nekoliko sati na stolu ne znači da će se cijela količina vina učinkovito prozračiti.

Površina vina koja je u dodiru sa zrakom kroz uski vrat boce relativno je mala.

Zato će se vino često brže mijenjati kada ga ulijete u veću čašu ili dekanter.

Ali ni ovdje ne vrijedi pravilo da više zraka uvijek znači bolje vino.

Kod nekih starijih i osjetljivijih vina previše prozračivanja može učiniti više štete nego koristi.

Zato nije svaku bocu potrebno otvoriti nekoliko sati unaprijed.

Čaša iz koje pijete stvarno može promijeniti doživljaj vina

Ovo možda zvuči kao nepotrebno kompliciranje, pogotovo ako ste navikli vino piti iz obične čaše.

Ali oblik čaše doista može utjecati na to kako doživljavamo vino.

Razlog je jednostavan.

Šira ili uža čaša utječe na površinu vina koja dolazi u kontakt sa zrakom, ali i na način na koji se mirisne tvari skupljaju iznad vina i dolaze do nosa.

A miris ima vrlo važnu ulogu u tome kako doživljavamo okus.

Zato isto vino u različitim čašama može ostaviti nešto drugačiji dojam.

Ne znači da će se vino čudesno promijeniti samo zato što ste promijenili čašu.

Ali vaš nos i nepce mogu ga doživjeti drugačije.

Upravo zato postoje različiti oblici čaša namijenjeni različitim vrstama vina.

Vino krije puno više iznenađenja nego što mislimo

Vino je na prvi pogled jednostavno – otvorite bocu, natočite ga u čašu i popijete.

Ali iza toga krije se cijeli niz kemijskih i fizikalnih procesa koji mogu utjecati na njegov miris, okus i način na koji ga doživljavamo.

Kristali na dnu boce ne znače nužno da je vino pokvareno.

Komadić pluta ne znači da je vino čepirano.

Crno vino ne mora biti na temperaturi prostorije samo zato što je tako pisalo u starim pravilima.

A ni svako vino ne treba satima ostaviti otvoreno prije posluživanja.

Zato sljedeći put kada otvorite bocu vina, obratite malo više pažnje na ono što se nalazi u čaši.

Možda ćete primijetiti nešto što ste godinama gledali, a niste znali što zapravo znači.