Ove četiri zanimljivosti o blagdanu Svih svetih malo ljudi zna

Foto: Rikard Jadan/Zagorje.com

Uoči blagdana Svih svetih, koji se obilježava 1. studenoga, hrvatska groblja ponovno su puna cvijeća, svijeća i ljudi koji dolaze urediti grobove svojih najmilijih. Riječ je o jednom od najvažnijih blagdana u našoj tradiciji, uz koji se vežu brojni običaji što se generacijama prenose s roditelja na djecu. No, iako ga obilježavamo svake godine, postoje zanimljivosti o blagdanu Svih svetih koje mnogi ne znaju. Od njegova izvornog značenja i datuma obilježavanja do simbolike krizantema i svijeća, iza poznatih običaja krije se nekoliko prilično zanimljivih priča.

Blagdan zapravo nije posvećen onima na koje prvo pomislimo

Mnogi vjeruju da su Svi sveti dan kada se prisjećamo svojih pokojnih članova obitelji i prijatelja. Iako je upravo to postalo najraširenijim običajem, crkveno značenje blagdana zapravo je nešto drukčije.

Katolička Crkva na blagdan Svih svetih slavi sve svece, ne samo one koji su službeno proglašeni svetima, nego i nebrojene ljude koji su, prema crkvenom nauku, postigli nebesku slavu, iako njihova imena nisu poznata.

Dan koji je posebno posvećen molitvi za pokojne zapravo je Dušni dan, koji se obilježava 2. studenoga. Međutim, budući da su Svi sveti u Hrvatskoj državni blagdan i neradni dan, većina građana groblja posjećuje upravo 1. studenoga. Tako su se tijekom vremena običaji vezani uz ova dva dana gotovo potpuno isprepleli.

Svi sveti nisu se oduvijek slavili 1. studenoga

Teško je danas zamisliti blagdan Svih svetih izvan jesenskog razdoblja, no zanimljivo je da se u prvim stoljećima kršćanstva spomen na mučenike i svete obilježavao u različitim terminima, često tijekom proljeća.

Jedan od važnih datuma bio je 13. svibnja 609. ili 610. godine, kada je papa Bonifacije IV. rimski Panteon posvetio Blaženoj Djevici Mariji i svim mučenicima.

Današnji datum povezuje se s papom Grgurom III., koji je u osmom stoljeću u bazilici svetog Petra u Rimu posvetio kapelu u čast svih svetih. U devetom stoljeću, za vrijeme pape Grgura IV., obilježavanje blagdana 1. studenoga proširilo se na franačko područje, a potom se postupno ustalilo u zapadnoj Crkvi.

Postoje različita tumačenja zašto je odabran upravo početak studenoga, no povjesničari nisu potpuno suglasni oko svih okolnosti te promjene.

Zašto baš krizanteme nosimo na groblja?

Ako ovih dana prošetate bilo kojim hrvatskim grobljem, teško ćete pronaći grob na kojem nema barem jedne krizanteme. Ovaj cvijet postao je gotovo neizostavan simbol Svih svetih, a razlog nije samo njegova ljepota.

Krizanteme cvjetaju upravo u jesenskim mjesecima, kada većina drugog cvijeća polako nestaje iz vrtova. Osim toga, mnoge sorte dobro podnose hladnije vrijeme, pa su posebno pogodne za ukrašavanje grobova početkom studenoga.

No, zanimljivo je da krizanteme nemaju svugdje isto značenje. U Hrvatskoj i brojnim drugim europskim zemljama povezuju se sa sjećanjem na pokojne, tugom i poštovanjem. U Japanu, primjerice, krizantema ima sasvim drukčiju simboliku. Ondje je povezana s dugovječnošću, plemenitošću i carskom obitelji, a nalazi se i na japanskom carskom grbu.

U Kini se također smatra simbolom dugog života i sreće. Tako cvijet koji mi gotovo automatski povezujemo s grobljima u drugim dijelovima svijeta predstavlja život, radost i blagostanje.

Zašto palimo svijeće i kako se pokojnika prisjećaju drugi narodi?

Paljenje svijeća jedan je od najprepoznatljivijih običaja povezanih sa Svim svetima i Dušnim danom. U kršćanskoj tradiciji svjetlost svijeće simbolizira Krista, vjeru u uskrsnuće i vječni život, a njezino paljenje na grobu izraz je molitve i sjećanja na pokojne.

Ipak, nisu svi običaji povezani sa sjećanjem na mrtve jednako ozbiljni i tihi kao kod nas.

U Meksiku se početkom studenoga obilježava poznati Dan mrtvih, odnosno Día de los Muertos. Obitelji tada izrađuju šarene oltare, ukrašavaju ih cvijećem, fotografijama i omiljenom hranom pokojnika, a u mnogim mjestima organiziraju se glazbene i druge svečanosti. Iako je riječ o danima sjećanja na preminule, naglasak je na slavljenju uspomena i povezanosti s precima.

U Poljskoj, pak, blagdan Svih svetih ima posebno važno mjesto u tradiciji. Groblja se pretvaraju u nepregledna mora svjetlosti, a obitelji često putuju stotinama kilometara kako bi posjetile grobove svojih predaka.

U nekim europskim krajevima nekada je postojao i običaj ostavljanja hrane na stolu tijekom noći, zbog narodnog vjerovanja da se duše pokojnika vraćaju u svoje nekadašnje domove.

Premda se običaji razlikuju od zemlje do zemlje, zajednička im je želja da se sačuva uspomena na one kojih više nema. A upravo je to razlog zbog kojeg su se mnoge od tih tradicija održale sve do danas.