Navike koje mnogi smatraju lošima mogu biti znak natprosječne inteligencije
Neke navike koje ljudi često smatraju čudnima ili lošima zapravo mogu biti znak natprosječnih mentalnih sposobnosti. Inteligentni ljudi nisu uvijek onakvi kakvima ih zamišljamo, ne ostavljaju uvijek dojam savršenstva, a ponekad imaju navike koje bismo opisali kao neobične. Zbog toga ih se često podcjenjuje, no znanost pokazuje da prvi dojam nije uvijek pouzdan, piše Metropolitan.
Razgovor sa samim sobom
Ljudi koji razgovaraju sami sa sobom često izazivaju čuđenje, a takvo se ponašanje nerijetko povezuje s ekscentričnošću. Međutim, znanstvena istraživanja pokazuju drukčiju priču. Istraživači Gary Lupyan i Daniel Swingley utvrdili su da glasno izgovaranje riječi može poboljšati koncentraciju i ubrzati pronalaženje predmeta.
U njihovu istraživanju sudionici su trebali među velikim brojem slika pronaći određeni predmet. Oni koji su tijekom potrage glasno ponavljali naziv traženog predmeta bili su brži i uspješniji od onih koji su zadatak obavljali u tišini. Prema istraživačima, izgovorena riječ usmjerava pažnju i priprema mozak da učinkovitije prepozna ono što tražimo.
I druga istraživanja upućuju na to da razgovor sa samim sobom može pomoći pri rješavanju problema, boljem radnom pamćenju i samokontroli. Znanstvenici smatraju da je riječ o korisnom alatu koji pomaže u organiziranju misli i usmjeravanju pažnje.
Psovanje
Psovanje se često smatra znakom lošeg izražavanja i oskudnog rječnika, kao da ljudi psuju zato što ne znaju pronaći prikladnije riječi. Međutim, istraživanja pokazuju da je takva predodžba pogrešna. Kristin Jay i Timothy Jay u istraživanju objavljenom 2015. godine u časopisu Language Sciences došli su do suprotnog zaključka.
U studiji su sudionici koji su u jednoj minuti uspjeli navesti više riječi koje počinju određenim slovom znali navesti i veći broj psovki. Suprotno uvriježenom mišljenju, osobe s oskudnijim rječnikom nisu znale više psovki, nego manje.
To znači da bogat rječnik često uključuje i šire poznavanje izraza koji se smatraju neprikladnima. Stoga psovanje nije nužno znak oskudnog izražavanja, nego može upućivati na veću verbalnu spretnost i bogatije jezično znanje, prenosi Index.
