Naši djedovi su ovo uvijek radili prije spavanja: zato nikad nisu bili umorni ujutro
Foto: Pexels
Mnogi će reći da su naši djedovi živjeli jednostavnije, ali su često imali navike koje danas ponovno privlače pažnju stručnjaka.
Jedna od njih bila je dio gotovo svake večeri. Radili su je gotovo nesvjesno, uvjereni da tako treba, a mnogi su vjerovali kako se upravo zbog te navike ujutro bude odmorniji. Zato se i danas može čuti rečenica da naši djedovi zbog toga gotovo nikad nisu bili umorni ujutro.
Tek desetljećima kasnije znanstvenici su počeli istraživati ima li ta stara večernja rutina doista smisla. Pokazalo se da bi mogla imati više veze s kvalitetom sna nego što se dugo mislilo.
O kojoj je navici riječ?
Prije odlaska na spavanje naši su djedovi gotovo uvijek otvorili prozor i dobro provjetrili spavaću sobu.
Tada se nije govorilo o higijeni spavanja, kvaliteti zraka ni razini ugljikova dioksida (CO₂) u prostoriji. Jednostavno se vjerovalo da se u svježem zraku bolje spava.
Danas istraživanja pokazuju da ta stara navika nije bila slučajna.
Zašto je provjetravanje prije spavanja toliko važno?
Dok spavamo, satima dišemo u istoj prostoriji.
Ako su prozori i vrata zatvoreni, koncentracija CO₂ postupno raste, a zrak postaje ustajaliji. Istodobno se povećava i osjećaj zagušljivosti, posebno u manjim ili slabije prozračenim sobama.
Provjetravanjem prije odlaska na spavanje u prostoriju ulazi svjež zrak, a razina CO₂ se smanjuje, stvarajući ugodnije uvjete za odmor.
Hladnija soba može pomoći da lakše zaspimo
Naše tijelo neposredno prije spavanja prirodno počinje snižavati svoju temperaturu.
Ako je spavaća soba pretopla, taj proces može biti otežan pa nekim ljudima treba više vremena da zaspu ili se tijekom noći češće bude.
Zato stručnjaci za spavanje često preporučuju da temperatura u spavaćoj sobi bude nešto niža nego u ostatku doma. U mnogim preporukama idealan raspon kreće se oko 17 do 19 Celzijevih stupnjeva, iako točna temperatura ovisi o navikama i osjećaju ugode svake osobe.
Što je pokazala znanost?
Posljednjih godina provedeno je više istraživanja koja su proučavala kako ventilacija spavaće sobe utječe na san.
Rezultati pokazuju da je bolja ventilacija povezana s kvalitetnijim snom, dok su više razine CO₂ tijekom noći povezane s više buđenja, kraćim razdobljima dubokog sna i slabijom učinkovitošću spavanja. U nekim istraživanjima sudionici su se nakon noći u bolje prozračenim sobama osjećali odmornije nego nakon spavanja u prostorijama s lošijom ventilacijom.
Naravno, to ne znači da će samo otvaranje prozora riješiti sve probleme sa spavanjem.
Na kvalitetu sna utječu i stres, trajanje sna, buka, svjetlost, zdravstveno stanje i brojne druge navike.
Ne treba spavati na hladnoći
Važno je pronaći ravnotežu.
Cilj nije rashladiti sobu do neugodne temperature niti spavati na propuhu.
Dovoljno je nekoliko minuta provjetravanja prije odlaska u krevet ili, ako vremenski uvjeti dopuštaju i ako vam odgovara, ostaviti prozor lagano otvoren tijekom noći.
Na taj način prostorija ostaje svježija, a zrak ugodniji za disanje.
Naši djedovi možda nisu znali zašto to rade, ali navika je imala smisla
Naši djedovi nisu razmišljali o razini CO₂, kvaliteti zraka ni fazama dubokog sna.
Jednostavno su znali da je ugodnije zaspati u svježoj prostoriji.
Danas znanost sve više potvrđuje da je iza te jednostavne večernje navike postojalo sasvim logično objašnjenje.
Zato, prije nego što večeras ugasite svjetlo, otvorite prozor na nekoliko minuta.
Možda upravo ta mala navika, koju su naši djedovi smatrali sasvim normalnom, može pomoći da se i vi sutra probudite odmorniji.