Naše bake ovo nikad nisu bacale: Danas mnogi ne znaju koliko im može koristiti

Foto: Zagorje.com/AI

Drveni pepeo naše su bake pažljivo skupljale i čuvale jer su znale da ono što ostane nakon loženja peći ne mora završiti u smeću. Danas ga mnogi bez razmišljanja bacaju, a upravo taj pepeo može biti koristan u vrtu – ako se zna kako ga pravilno upotrijebiti.

Ipak, postoji jedna važna stvar koju ne treba zanemariti. Pepeo nije čudesno sredstvo koje možete posipati posvuda i očekivati da će biljke bolje rasti. Na pogrešnom mjestu i u prevelikoj količini može napraviti više štete nego koristi.

Zašto su naše bake čuvale drveni pepeo?

U vrijeme kada se gotovo svako kućanstvo grijalo na drva, pepeo je bio uobičajen ostatak iz peći. Ljudi su ga koristili u vrtu, oko voćaka i u raznim kućanskim poslovima jer se ništa nije olako bacalo.

Drveni pepeo doista sadrži određene mineralne tvari koje mogu koristiti tlu. Među njima su kalij i kalcij, a ovisno o vrsti drva i načinu izgaranja, u njemu mogu biti prisutne i manje količine drugih hranjivih elemenata.

Posebno je zanimljivo to što pepeo može smanjiti kiselost tla. Upravo zbog toga nekim vrtovima može koristiti, dok drugima uopće nije potreban.

U vrtu može pomoći, ali ne smije se pretjerivati

Ako imate vrt, voćnjak ili travnjak, drveni pepeo može poslužiti kao dodatak tlu. No prije nego što ga počnete koristiti, dobro je znati kakvo je tlo u vašem vrtu.

Ako je zemlja već dovoljno alkalna, odnosno nije kisela, dodatni pepeo može poremetiti ravnotežu i otežati biljkama usvajanje pojedinih hranjivih tvari. Zato je najbolje najprije provjeriti pH tla.

Važno je i da pepeo bude potpuno ohlađen te da se nanosi u malim količinama i ravnomjerno. Nemojte ga gomilati na jednom mjestu niti ga posipati po mladim, tek proklijalim biljkama jer veće koncentracije soli mogu oštetiti osjetljive biljke.

Pepeo također nije prikladan za sve kulture. Primjerice, borovnice i druge biljke kojima odgovara kiselo tlo ne treba tretirati pepelom jer im može promijeniti uvjete koji su potrebni za rast.

Oprez: nije svaki pepeo dobar za vrt

Ovo je pravilo koje je posebno važno zapamtiti: u vrt se smije koristiti samo pepeo od čistog, neobrađenog drva.

Pepeo nastao izgaranjem obojenog ili impregniranog drva, iverice, kućnog otpada ili drugih nepoznatih materijala nemojte koristiti u vrtu. Takav pepeo može sadržavati nepoželjne ili štetne tvari koje ne želite u tlu u kojem uzgajate povrće.

Pepeo od ugljena također nije odgovarajuća zamjena za pepeo od čistog drva. Ako niste sigurni od čega je nastao, sigurnije ga je ne koristiti u vrtu.

Može li se dodavati kompostu?

Može, ali vrlo oprezno. Male količine drvenog pepela mogu se dodati kompostu, no previše pepela može povećati alkalnost i poremetiti uvjete potrebne mikroorganizmima koji razgrađuju organski materijal.

Drugim riječima, nemojte svaki put kada očistite peć istresti sav pepeo u kompost. Ako ga uopće dodajete, neka to bude povremeno i u maloj količini.

Pepeo treba čuvati u metalnoj posudi s poklopcem, dalje od zapaljivih materijala, i tek nakon što ste sigurni da je potpuno ohlađen. I kada se čini da je peć ugašena, u pepelu mogu ostati žar i vrući ostaci.

Što je s korištenjem pepela u kućanstvu?

Drveni pepeo nekoć se koristio i u pojedinim tradicionalnim postupcima čišćenja, no to ne znači da je danas najbolji izbor za sve površine.

Pepeo je sitan, a može sadržavati i ostatke ugljena te mineralne čestice koje mogu izgrebati osjetljive materijale. Zato ga ne treba naslijepo koristiti na staklu, lakiranom namještaju, modernim kuhinjskim površinama ili drugim materijalima koje bi mogao oštetiti.

Za redovito čišćenje kućanstva danas su prikladnija sredstva namijenjena konkretnim površinama. Vrijednost starog običaja nije u tome da pepeo mora zamijeniti svaki proizvod iz trgovine, nego u tome da se koristan ostatak može upotrijebiti kada za to postoje pravi uvjeti.

Stari običaj koji vrijedi poznavati

Naše bake nisu bez razloga pazile da se što manje toga baca. Drveni pepeo može biti koristan u vrtu, ali samo ako potječe od čistog drva, ako je potpuno ohlađen i ako ga koristimo u skladu s potrebama tla.

Najvažnije je ne pretjerivati. Nekadašnja iskustva mogu biti vrijedna, ali najbolje rezultate daju kada ih spojimo s današnjim znanjem o tlu i biljkama.