Koliko je vremena ljudskom tijelu potrebno za probavu hrane
Od trenutka kada pojedemo obrok pa sve do njegovog izbacivanja iz tijela obično prođe između dva i pet dana. Točno trajanje tog procesa varira od osobe do osobe jer na njega djeluje više čimbenika, među kojima su životna dob i količina vlakana koja se unosi prehranom. Prema riječima dr. Rabije De Latour, izvanredne profesorice medicine s ustanove NYU Langone Health, upravo je taj raspon od dva do pet dana uobičajen za prolazak hrane kroz probavni trakt. Jelovnik bogat vlaknima može znatno ubrzati cjelokupan proces. Za razliku od prerađenih namirnica koje obiluju složenim spojevima i teško se razgrađuju, cjelovitu i neobrađenu hranu organizam prerađuje znatno jednostavnije. Starenjem se rad probavnog sustava prirodno usporava, a na duljinu procesa mogu utjecati i pojedini medikamenti, poput lijekova protiv želučane kiseline ili narkotika.
Kako funkcionira probavni sustav
Ljudska probava predstavlja složen mehanizam u kojem niz organa usklađeno radi na razgradnji unesene hrane. Put započinje u usnoj šupljini gdje zubi usitnjavaju zalogaje, a slina ih vlaži kako bi nesmetano prošli kroz jednjak koji povezuje usta sa želucem. Na samom prijelazu u želudac nalazi se donji ezofagealni sfinkter, mišićni prsten koji se otvara kako bi propustio hranu. Nakon toga želučani mišići miješaju sadržaj s kiselinom i probavnim enzimima koji nastavljaju kemijsku razgradnju. Iz želuca masa prelazi u tanko crijevo, gdje krvotok preuzima vodu i ključne hranjive tvari, dok debelo crijevo preostali tekući otpad pretvara u čvrstu stolicu. Otpadne tvari potom odlaze u rektum, krajnji dio probavnog trakta, gdje čekaju pražnjenje.
Zdravstvena stanja koja utječu na rad probave
Postoje brojni medicinski poremećaji koji probavni proces mogu znatno usporiti, blokirati ili ga pak prekomjerno ubrzati. Kod refluksa kiseline želučani se sadržaj ili žuč vraćaju u jednjak, izazivajući žgaravicu, dugotrajan kašalj i osjećaj mučnine. Celijakija je autoimuni poremećaj pri kojem unošenje glutena navodi imunitet na napad vlastitih stanica tankog crijeva, što uzrokuje tegobe poput vjetrova, proljeva, mučnine i osjećaja nadutosti. Crohnova bolest predstavlja upalu koja zahvaća probavni trakt te se manifestira bolovima u trbuhu, proljevom i padom tjelesne mase.
Ubrzano pražnjenje želuca naziva se dumping sindrom, a može biti rani ili kasni. Rani oblik nastupa u roku od 10 do 30 minuta nakon jela te izaziva grčeve, mučninu i proljev, dok se kasni oblik javlja jedan do tri sata poslije obroka, donoseći osjećaj slabosti, pojačano znojenje i smanjenu koncentraciju. S druge strane, gastropareza usporava ili potpuno onemogućuje kretanje hrane prema crijevima unatoč nepostojanju fizičke prepreke, zbog čega oboljeli mogu povraćati, osjećati prijevremenu ili predugu sitost, žgaravicu te nadutost. Sindrom iritabilnog crijeva djeluje na debelo crijevo i donosi grčeve u trbuhu, nepravilnosti u pražnjenju te napuhnutost. Intolerancija na laktozu podrazumijeva nemogućnost probavljanja mliječnog šećera, što nakon konzumacije mlijeka i mliječnih proizvoda rezultira plinovima, proljevom i nadutošću. Ulcerozni kolitis označava upalu debelog crijeva i rektuma, a tipični znakovi su pojava krvi u stolici i trbušni bolovi.
Brojne probavne smetnje moguće je ublažiti promjenom svakodnevnih navika, dok se kod određenih dijagnoza propisuje farmakološka terapija. Primjerice, pacijentima s gastroparezom liječnici mogu odrediti lijekove koji ublažavaju bolove ili potiču kontrakcije želučanih mišića. U slučaju postojanja tegoba, liječnik obiteljske medicine uputit će pacijenta gastroenterologu, specijalistu koji preciznim dijagnostičkim metodama otkriva točan izvor problema.
