Kad zdrava prehrana postane opsesija: Prepoznajte znakove ortoreksije

U današnjem svijetu, gdje su pomodne dijete, dodavanje proteina u gotovo svaku namirnicu i tehnološki uređaji koji prate biometrijske podatke postali norma, lako je razviti opsesiju zdravljem. S obzirom na preobilje informacija na internetu i društvenim mrežama, postaje sve teže razlučiti što je zaista korisno za zdravlje, a što ne, osobito kada je riječ o prehrani.

Društvene mreže vrve videozapisima koji stigmatiziraju određene namirnice kao "loše" ili tvrde da sadrže "lažne sastojke", što dodatno potiče kolektivnu fiksaciju na "zdravu prehranu". Iako zdrava prehrana sama po sebi nije problematična, postoji točka nakon koje pretjerani fokus može prerasti u ortoreksiju. Ovo stanje, koje je sve prisutnije, uvelike je rezultat pritiska društvenih medija, kako navodi HuffPost.

Ortoreksija još uvijek nije službeno uvrštena u dijagnostički priručnik za mentalne poremećaje, no stručnjaci predviđaju da će to uskoro postati službena dijagnoza. "Riječ je o subkliničkom poremećaju prehrane bez službene dijagnostičke šifre, ali je široko prepoznat u stručnim krugovima koji se bave poremećajima prehrane", objašnjava Beth Auguste, dijetetičarka iz Philadelphije.

"Ortoreksija se općenito definira kao prekomjerna zaokupljenost zdravom prehranom i opsesija čistoćom namirnica", dodaje Auguste. S njom se slaže i Beth Heise, licencirana dijetetičarka iz OnPoint Nutritiona: "To je opsesija onim što osoba percipira kao ispravan ili zdrav način prehrane."

Budući da mnogi ljudi paze na prehranu zbog kontrole kolesterola ili šećera u krvi, teško je razlikovati zdravu naviku od potencijalne opasnosti. "Stanje je toliko suptilno da ga čak i stručnjaci teško prepoznaju – pitaju se živi li osoba iznimno zdravo ili je na rubu poremećaja?" ističe Auguste. Auguste i Heise otkrivaju ključne znakove da zdrava prehrana prelazi u ortoreksiju i savjetuju što poduzeti u slučaju zabrinutosti.

"Ortoreksija se može manifestirati slično kao anoreksija, uključujući ograničavanje unosa hrane, eliminaciju cijelih skupina namirnica i osjećaj intenzivne tjeskobe ako nemate potpunu kontrolu nad hranom koju jedete i njezinim podrijetlom", pojašnjava Auguste.

Heise dodaje da osobe s ortoreksijom često postavljaju rigidna pravila, poput odluke da jedu isključivo smeđu rižu, bez ikakvih iznimaka za bijelu. "Na kraju, fokus se seli s istinski zdrave prehrane, kako obično počne, na nezdravu opsesiju čistoćom hrane ili 'ispravnim načinom prehrane'", kaže Heise.

"Granica je prekoračena kada takav način prehrane počne ometati vaše svakodnevne aktivnosti", naglašava Auguste. Ako zbog stresa oko hrane izbjegavate društvena okupljanja jer niste sigurni kakva će se hrana posluživati, to bi mogao biti znak za uzbunu.

"Kada to utječe na vašu sposobnost normalnog sudjelovanja u društvenom životu, onda je to problem koji zahtijeva pažnju", dodaje Auguste. Heise zaključuje: "Na kraju, ne radi se više o brizi za zdravu hranu, već o pravoj opsesiji koja postaje gotovo dio vaše osobnosti."

Povremeno provjeravanje sastojaka i nutritivnih vrijednosti je normalno, pogotovo ako imate alergije ili specifične prehrambene ciljeve. Međutim, osoba s ortoreksijom "kompulzivno, neprestano analizira sve sastojke", kaže Heise. To može rezultirati satima planiranja obroka ili istraživanja nutritivne vrijednosti svake pojedine namirnice.

"Mislim da je granica prekoračena kada shvatite da neprestano razmišljate o zdravoj prehrani", kaže Heise. "Ako osjećate tjeskobu, ako ste nervozni zbog jedenja nečega, i ako se tako osjećate većinu vremena, to bi mogao biti znak da previše razmišljate o tome."

Isto vrijedi i ako osjećate krivnju nakon kršenja nekog od svojih pravila. Auguste dodaje da je svako narušavanje mentalnog zdravlja zbog misli o hrani znak da trebate potražiti pomoć, a ako to utječe i na fizičko zdravlje, to je apsolutni znak za uzbunu.

Uz podršku dijetetičara ili stručnjaka za mentalno zdravlje možete utvrditi je li vaša prehrana samo zdrava ili ste prešli granice. "Zaista je važno razgovarati s nekim tko je specijaliziran za poremećaje prehrane, poput dijetetičara ili terapeuta, koji vam može pomoći da shvatite radi li se o problemu", savjetuje Auguste.

Ona napominje da dijetetičari mogu pomoći usmjeriti vašu prehranu na pravi put, bez obzira na to imate li specifičnih problema. "Od ortoreksije se definitivno možete oporaviti uz pravu podršku. Stoga, čim osjetite da nešto nije u redu, pozabavite se time što prije kako to ne bi preraslo u nešto što upravlja vašim životom", poručuje Heise.

Vaše prehrambene potrebe vjerojatno se razlikuju od potreba vašeg partnera, susjeda ili omiljenog influencera. Stoga, ne vjerujte slijepo trendovima s društvenih mreža ili dijeti kojom je vaša prijateljica oduševljena. Umjesto opsesivnog praćenja trendova, usredotočite se na realne ciljeve.

"Ne fokusirajte se na to je li hrana 'čista', već na to jesu li vaši obroci raznoliki. Unosite li razne namirnice? Dobivate li dovoljno hranjivih tvari? Jer u tome leži prava prehrana", objašnjava Heise.

Auguste naglašava koliko je važno osloboditi se razmišljanja "sve ili ništa". "Imam toliko pacijenata koji se toga drže, a onda shvate da nije održivo biti 100 posto fokusiran cijelo vrijeme", kaže ona. Kada odustanu od dijete, osjećaju se razočarano.

Dok radite na tome, imajte suosjećanja prema sebi. "Prehrana je cjeloživotno putovanje. To nije skup pravila koja jednom usvojite i gotovi ste, već nešto čime se bavite cijeli život", kaže Heise.

Vaše prehrambene potrebe i preferencije mogu se mijenjati s godinama. "Nekoliko izbora tu i tamo za koje mislite da možda nisu bili sjajni neće imati velik utjecaj. Važnije je usredotočiti se na dobivanje onoga što vam je potrebno tijekom cijelog života", zaključuje ona.