Hrana koja šteti crijevima: Što izbaciti iz prehrane za bolju probavu?
Probavne teškoće poput nadutosti, nakupljanja plinova i želučanih tegoba mogu značajno otežati svakodnevni život. Kod nekih su osoba ove poteškoće povezane s određenim medicinskim stanjima kao što su sindrom iritabilnog crijeva (IBS), upalna bolest crijeva (IBD) ili gastroezofagealni refluks (GERB), dok se kod drugih javljaju sporadično, često pod utjecajem stresa ili promjena u prehrambenim navikama, prenosi Index.
Iako se na internetu često nailazi na preporuke za vrlo restriktivne dijete, nutricionisti naglašavaju kako je ključno identificirati specifične uzročnike problema. Stručnjaci su izdvojili nekoliko namirnica koje se najčešće povezuju s probavnim smetnjama.
Šećerni alkoholi, uključujući sorbitol, manitol, ksilitol i maltitol, često su prisutni u žvakaćim gumama bez šećera, proteinskim pločicama te desertima s niskim udjelom ugljikohidrata. Njihova slaba apsorpcija u tankom crijevu dovodi do zadržavanja vode, a zatim do fermentacije u debelom crijevu. To može rezultirati nadutošću, grčevima i proljevom, osobito kod osoba koje pate od IBS-a. Nutricionistice Ava Safir i Serena Pratt ističu, prema pisanju EatingWella, da čak i male količine ovih tvari mogu izazvati simptome kod osjetljivih pojedinaca.
Vlakna su neophodna za zdravlje crijeva, no naglo povećanje njihovog unosa, posebno onih visoko fermentabilnih poput inulina, može izazvati nelagodu. Inulin se brzo fermentira u debelom crijevu, što kod osoba s IBS-om može pojačati stvaranje plinova i nadutost. Pratt upozorava da problem nije u samim vlaknima, već u njihovim koncentriranim količinama i naglim promjenama u prehrani. Postupno povećanje unosa obično je bolje podnošljivo za probavni sustav.
Kombucha, iako se smatra zdravim napitkom, može pogoršati nadutost i refluks. Nutricionistica Cheryl Harris objašnjava da su njezina kiselost i gaziranost glavni uzroci nelagode u gornjem dijelu trbuha. Neke vrste sadrže i dodatne fermentabilne sastojke koji potiču proizvodnju plinova. U provedenim studijama, nadutost i proljev bili su među najčešće prijavljenim nuspojavama.
Probiotici iz fermentirane hrane poput jogurta i kefira mogu biti korisni, no to se ne odnosi nužno na probiotike dodane prerađenoj hrani. Različiti sojevi probiotika djeluju različito i ne predstavljaju univerzalno rješenje za sve probavne probleme. Istraživanja ne podupiru općenitu preporuku probiotika za ublažavanje simptoma IBS-a.
Povremeni desert vjerojatno neće uzrokovati probleme, no redovit unos šećera može negativno utjecati na crijeva. Istraživanja sugeriraju da šećer smanjuje raznolikost crijevnih bakterija i potiče upalne procese. Slatka hrana često sadrži malo vlakana, što može smanjiti proizvodnju kratkolančanih masnih kiselina, koje su važne za crijevnu barijeru. Dugoročno, to može oslabiti otpornost probavnog sustava.
Stručnjaci naglašavaju da je cjelokupan prehrambeni obrazac važniji od pojedinačne namirnice. Raznolika prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, mahunarkama, orašastim plodovima i sjemenkama podržava stabilan mikrobiom. Zob osigurava topiva vlakna i beta-glukan, leća i grah hrane korisne mikroorganizme, dok chia sjemenke kombiniraju topiva i netopiva vlakna. Jogurt sadrži žive kulture, a bobičasto voće pruža vlakna i polifenole koji potiču rast dobrih bakterija.
