Glavobolja usred radnog dana? Ne, to nije normalno stanje, a ovo su najčešći uzroci!

Foto: Ilustracija 

Pulsira sljepoočnica. Ekran treperi. Pritisak u glavi. Koncentracija nestaje, a sastanci se samo gomilaju. Iako nas tijelo pokušava upozoriti, simptome glavobolje najčešće ignoriramo – posežemo za kavom, brzom grickalicom ili samo stisnemo zube do kraja radnog vremena.

No glavobolja nije nešto što bismo trebali prihvatiti kao normalan dio radnog dana. Pogotovo kad znamo da ju često izazivaju navike koje svakodnevno ponavljamo za radnim stolom.

Prije nego što dođemo do konkretnih rješenja, važno je znati da glavobolja nije uvijek ista – ni po uzroku, ni po intenzitetu, ni po trajanju.

Postoji više vrsta glavobolja 

Čak 90 posto glavobolja u općoj populaciji čine takozvane primarne glavobolje. One nisu posljedica drugih zdravstvenih stanja, već se pojavljuju same za sebe. Najčešće među njima su tenzijska i cluster glavobolja te migrena.

Migrena je umjerena do jaka glavobolja koja obično pogađa jednu polovicu glave i praćena je dodatnim simptomima poput mučnine, povraćanja, osjetljivosti na svjetlo i zvukove. Češća je kod žena i može trajati od nekoliko sati do nekoliko dana.

S druge strane, tzv. cluster glavobolja je vrlo intenzivna, probadajuća bol koja je obično lokalizirana oko jednog oka ili sljepoočnice. Uvijek se javlja u isto doba dana, često noću. Može trajati od 30 minuta do tri sata, pojavljivati se nekoliko puta dnevno, u ciklusima ili nakupinama (engl. cluster) koji traju tjednima ili mjesecima, nakon čega slijedi razdoblje bez boli.

Tenzijska glavobolja obuhvaća cijelu glavu, a bolesnici je često opisuju kao “stezanje obruča oko glave”. Bol je blaga do umjerena, tupog karaktera, obično bez dodatnih simptoma poput mučnine. U kontekstu suvremenog života i radnih navika, upravo o njoj najčešće govorimo kad nas usred dana počne boljeti glava.

Navike koje potiču glavobolju

Tenzijska glavobolja je, u svojoj suštini, rezultat dugotrajne napetosti – fizičke i emocionalne. Iza takve glavobolje stoje konkretni faktori u radnoj svakodnevici. Primjerice trepereće žarulje, ekran na previsokoj svjetlini ili neodgovarajući kontrast, sve to može uzrokovati napetost u očima odnosno vizualni stres koji može uzrokovati glavobolju.

Utjecaj može imati i nepravilno držanje, kad ramena ne leže opušteno, glava visi prema naprijed, a kralježnica nije poduprta. Mišići vrata i ramena zato su neprestano napeti, a ta napetost s vremenom uzrokuje tupu, kontinuiranu bol u glavi.

Još jedna od navika koje pogoduju glavobolji je preskakanje obroka i posezanje za brzim podizanjem energije. Šećer u krvi pada, tijelo slabi, glava boli, no previše kave, osobito bez dovoljno vode, može dodatno pogoršati stanje.

Povrh toga, uredski prostori često imaju slabu ventilaciju, a sjedilački način rada dodatno smanjuje opskrbu mozga kisikom. Manjak svježeg zraka i neaktivnost idealni su uvjeti za razvoj napetosti i glavobolje.

Male promjene čine razliku

Srećom, baš kao što su uzroci često banalni i sitničavi, tako i rješenja mogu biti u malim promjenama loših svakodnevnih navika. Postoje jednostavni načini kako ublažiti svakodnevne tenzijske glavobolje.

Mikro-pauze svakih sat vremena: Svakih 45 do 60 minuta ustanite od računala. Čak i dvije minute pokreta mogu spriječiti nakupljanje napetosti. Prošetajte do druge prostorije, pogledajte kroz prozor, udahnite duboko svježi zrak. On obnavlja fokus, poboljšava cirkulaciju i smanjuje osjećaj težine u glavi.

Započnite dan s čašom vode i nastavite je piti redovno. Idealno do dvije litre dnevno. Postavite si cilj, primjerice jednu čašu na svaki sat. Ako zaboravljate, možete isprobati aplikaciju za podsjetnik na vodu.

I najmanje prilagodbe mogu pomoći. Postavite ekran u visinu očiju, sjednite tako da su stopala ravno na podu, a ruke opuštene. Ako imate mogućnost, razmislite o ergonomskim dodacima za ured koji podupiru zdravlje leđa i vrata.

Izbjegnite energetske padove uz jednostavne, hranjive zalogaje kao što su šaka badema, integralna pločica, komadić tamne čokolade ili voće. Stabilna razina energije znači manji rizik od glavobolje.

Svjesno zatvorite oči na minutu, duboko udahnite i usmjerite pažnju na disanje. Osim što smanjuje vizualni stres, ova navika djeluje i umirujuće na cijeli živčani sustav.

Ako unatoč svim promjenama glavobolja i dalje ne prolazi, važno je reagirati pravovremeno i potražiti učinkovito, ciljano olakšanje. U slučaju upornijih tenzijskih glavobolja, mogu pomoći provjereni lijekovi protiv boli, a posebnu pažnju vrijedi obratiti na sastojke koje sadrže, prenosi Telegram.