Danas je Veliki petak, dan tišine u kojem nema ni mise zbog onog što se dogodilo na Golgoti
Veliki petak dan je Velikog tjedna u kojem kršćani obilježavaju Muku i raspeće Isusa Krista. Slavi se u petak koji prethodi Uskrsu te predstavlja jedan od najsnažnijih i najdubljih trenutaka kršćanske liturgije, piše Dnevno.hr.
Za razliku od drugih slavlja, Veliki petak obilježen je izostankom svete mise. Toga dana održava se obred Muke Gospodnje, usredotočen na navještaj evanđelja, klanjanje križu i svetu pričest hostijama posvećenima prethodnoga dana.
U katoličkom liturgijskom kalendaru Veliki petak je dan posta i nemrsa, kao znak žalosti i pokore.
Muka Kristova: pripovijest o trpljenju
Pojam “Muka” označava izvještaj o posljednjim trenucima Isusova života, od uhićenja u Getsemanskom vrtu do smrti na Golgoti. Četiri kanonska evanđelja — Matej, Marko, Luka i Ivan — donose djelomično različite, ali u ključnim događajima podudarne opise: Judinu izdaju, ispitivanje predVelikim vijećem i Pilatom, bičevanje, osudu na smrt, križni put te naposljetku raspeće između dvojice razbojnika.
Riječ „muka“ dolazi od latinske riječi passio, što znači „trpljenje“, a stoljećima je bila nadahnuće kazališnim prikazima, liturgijskim obredima i duhovnim razmatranjima. Muka Kristova jedan je od najčešće prikazivanih motiva u povijesti umjetnosti te je inspirirala bezbrojna književna i glazbena djela, među kojima se posebno ističu slavne „Muke“ Johanna Sebastiana Bacha, piše Dnevno.hr.
Što je Križni put i kada nastaje
U kršćanskoj liturgiji Križni put — ili Put križa — pobožnost je koja prati ključne trenutke Kristove Muke, od osude do polaganja u grob. Tradicionalno se sastoji od 14 postaja, iako se u nekim suvremenim oblicima dodaje i petnaesta postaja posvećena uskrsnuću.
Ova se praksa u strukturiranom obliku razvija između 14. i 15. stoljeća, ponajprije zahvaljujući franjevcima koji su, nakon što su dobili skrb nad Svetim mjestima, širili spomen na Isusov bolni put. Prve „postaje“ često su bile prikazane slikama ili križevima postavljenima uz zidove crkava ili u samostanskim klaustrima. Broj i redoslijed postaja ustaljuju se u 17. stoljeću. I danas je Križni put jedna od najraširenijih korizmenih pobožnosti, osobito na Veliki petak.
Veliki petak u Vatikanu i svijetu
U Rimu papa od 1965. godine predvodi tradicionalni Križni put kod Koloseuma, običaj koji je potvrdio papa Pavao VI. Ovaj snažan obred simbolično povezuje sjećanje na mučeništvo prvih kršćana s Kristovom Mukom.
Slavlje Križnog puta kod Kolosuma zabilježeno je još 1744. godine, a prekidano je samo u iznimnim okolnostima, poput pandemije bolesti Covid-19.
Meditativne tekstove papinskoga Križnog puta svake godine pišu različite skupine i osobe, redovnici, umjetnici, mladi, obitelji, zatvorenici i migranti — čime se suvremena svjedočanstva povezuju s događajima Muke, pretvarajući obred u trenutak osobne i zajedničke refleksije.
Diljem svijeta Veliki petak obilježava se na različite načine. U Španjolskoj se održavaju poznate procesije Velikog tjedna (Semana Santa), s bratovštinama u pokorničkim odorama i drvenim kipovima koji se nose ulicama, dok na Filipinima pojedine pobožnosti uključuju i stvarne čine samobićevanja. I u mnogim dijelovima Europe organiziraju se živi prikazi Kristove Muke.
Tradicija, tišina i spomen
Veliki petak obilježen je tišinom i svojevrsnim liturgijskim zastojem. U crkvama oltari ostaju ogoljeni, zvona šute, a glazba je svedena na minimum. To je vrijeme iščekivanja koje prethodi uskrsnoj radosti i poziva na razmatranje o patnji, smrti i smislu kršćanske nade.
Simbolička snaga Velikog petka nadilazi isključivo religijsku dimenziju: kroz stoljeća Muka Kristova postala je i arhetip ljudske patnje i žrtve. Slike, od trnove krune do križa, govore i onima koji se ne prepoznaju u kršćanskoj vjeri, ali u patnji traže mogućnost preobrazbe i novoga početka, piše Dnevno.hr.
