Ako imate neku od ovih bolesti, nemojte jesti marelice
Foto: Pexels/pixabay
Jedno od mnogima omiljenih voća u ljetnoj sezoni jesu slatke marelice. Ova biljka, koja uz šljive, bademe, breskve, višnje i trešnje, pripada rodu Prunus, potječe iz predjela Srednje Azije i sjeveroistočne Kine, prema granici s Rusijom.
Marelice sadrže veliku količinu antioksidansa koji su ključni za jačanje imuniteta i smanjenje oksidativnog stresa – sve to utječe na sposobnost organizma da se bolje zaštiti od infekcija, upala i težih bolesti. Izuzetno su hranjive, a osim što pospješuju probavu, vrlo su korisne i za naše oči.
Sadrže veliku količinu vitamina i minerala, a pritom imaju iznimno malo kalorija. Dvije svježe marelice (70 grama) sadrže: vrlo malo kalorija (samo 34), samo 34,8 g ugljikohidrata, 1 g bjelančevina, vrlo malo masti, 4 posto kalija, malo vlakana, ali i vitamine A, C i E. Osim toga, sadrže i beta karoten, lutein i zeaksantin, snažne antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju oksidativni stres.
Također, nije zanemariva ni količina vlakana u marelicama, koja povoljno djeluju na crijeva i cijeli probavni sustav. Najbolje ih je jesti cijele i neoguljene, ali ih je prije toga potrebno dobro oprati.
Marelice su bogate kalijem, mineralom koji služi i kao elektrolit. U vašem tijelu odgovoran je za slanje živčanih signala i regulaciju kontrakcija mišića i ravnoteže tekućine. Dvije marelice (70 grama) daju 181 mg ovog minerala, što je 4 posto dnevnih potreba. Budući da kalij blisko surađuje s natrijem u održavanju ravnoteže tekućine, adekvatan unos može spriječiti nadutost i održati zdrav krvni tlak
Preporuka nutricionista je da se što češće nađu na našem stolu, no i tu postoji iznimka. Naime, osobe koje imaju problema sa srcem ili bubrezima, kao i oni koji uzimaju određene lijekove, trebali bi izbjegavati marelice ili ih konzumirati vrlo umjereno. U takvim slučajevima, važno je posavjetovati se s liječnikom.
