Država uvodi investicijski račun. Građani će moći ulagati do 250.000 eura

Hrvatski investicijski račun trebao bi građane potaknuti na veća ulaganja na tržištu kapitala. Svaka osoba moći će imati jedan račun i na njega uložiti do 250 tisuća eura, a ostvarena dobit neće se oporezivati, rekao je danas u Saboru državni tajnik u Ministarstvu financija Matej Bule.

"Građani raspolažu značajnim iznosima štednje, ali ih drže u banci po niskim prinosima. Također, sudjelovanje malih ulagača na tržištu kapitala je prilično skromno zbog nerazumijevanja o ulaganjima na tom tržištu. Glavni cilj ovog štedno-investicijskog računa jest pomoći građanima da rasporede svoja ulaganja i povećaju svoje bogatstvo", rekao je Bule u Hrvatskom saboru.

Prema prijedlogu Zakona o hrvatskom investicijskom računu, račun će moći otvoriti svaki punoljetni porezni obveznik. Na njega će moći uplatiti najviše 200 tisuća eura. Građani koji tijekom pet godina od prve uplate ne povuku novac moći će uplatiti dodatnih 50 tisuća eura.

"To su niskorizična ulaganja, govorimo o poduzećima koja su uvrštena na burzu te o obveznicama RH i drugih država Europske unije i OECD-a. Rizici jesu veći nego u slučaju depozita kod banke, no nikako nije riječ o instrumentu kojim se omogućavaju ulaganja u one najrizičnije oblike na financijskom tržištu", pojasnio je državni tajnik.

Investicijske račune već je uvelo 13 država članica EU-a, rekao je Bule. Građani će u svakom trenutku moći povući novac sa svog investicijskog računa, a na ostvarenu dobit neće plaćati porez.

"Radi zaštite imovine ulagatelja, ulaganja neće smjeti biti koncentrirana u financijske instrumente istog izdavatelja, u iznosu većem od 50 posto ukupnog iznosa ulaganja. Navedeno ograničenje primjenjuje se samo ako ukupni iznos ulaganja na hrvatski investicijski račun prelazi 20 tisuća eura", istaknuo je Bule.

Dodatni uvjet bit će da tijekom godine najmanje 20 posto ukupnih ulaganja bude uloženo u financijske instrumente povezane s Hrvatskom. Bule je rekao i da će za uspjeh zakona biti važno poboljšati financijsku pismenost građana. Nije isključio ni mogućnost uvođenja financijske pismenosti u školski kurikulum.

"Najvažniji dio jest taj da možete staviti svoj novac i dugoročno ulagati kako bi to onda bio neki oblik vaše mirovine ili vaše štednje, a država će vas nagraditi time da nećete biti oporezovani niti ćete morati voditi administrativne postupke", naglasio je zastupnik Boris Lalovac.

HDZ-ov zastupnik Marko Pavić također je rekao da je glavni cilj potaknuti dugoročna ulaganja umjesto kratkoročnog trgovanja. "Imamo 91 milijardu eura aktive od štednje hrvatskih građana i želimo da građani budu aktivniji na tržištu kapitala", poručio je.

Zastupnici su potom raspravljali o Konačnom prijedlogu zakona o istraživanju i eksploataciji energetskih georesursa. Cilj je učinkovitije upravljanje domaćim energetskim resursima i ubrzavanje administrativnih postupaka.

Zakonom se uvode fleksibilniji modeli dodjele prava na istraživanje i eksploataciju ugljikovodika, omogućuje ponovna uporaba postojeće naftno-rudarske infrastrukture te pojednostavljuju uvjeti za razvoj geotermalnih projekata, rekao je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.

HDZ-ov zastupnik Goran Kaniški rekao je da će ti resursi imati sve važniju ulogu u hrvatskom energetskom sustavu i dekarbonizaciji gospodarstva. Kao primjer naveo je geotermalno polje Lunjkovec-Kutnjak u Varaždinskoj županiji.

"Istraživanja potvrđuju geotermalni rezervoar na dubini oko 2300 metara, s temperaturom vode od 140 stupnjeva. Potencijal tog područja prepoznat je za proizvodnju električne i toplinske energije, a projekt predviđa mogućnost geotermalne elektrane snage 16 megawata", rekao je.

SDP-ov Mate Vukušić smatra da zakon ne definira dovoljno jasno kakvu će korist od geotermalne energije imati građani. "Voda, sunce, vjetar i toplina iz zemlje su resursi koji pripadaju svim građanima Hrvatske, a ne u prvom redu koncesionarima", kazao je.

Predložio je da najmanje 50 posto naknade za pridobivene količine ugljikovodika i geotermalnih voda pripadne lokalnoj samoupravi na čijem se području nalazi eksploatacijsko polje. Taj bi se novac potom namjenski trošio na energetsku obnovu, obnovljive izvore energije i komunalnu infrastrukturu, piše Index.