Već u samim počecima pokazalo se da broj izloženih radova neće biti ograničen na tridesetak, nego ih je bilo i više. Od te male ideje, odnosno od želje da se predstavi reprezentativni dio Augustinčićeva opusa, ova se ustanova razvila i prerasla u muzej smješten u centru Klanjca, u dvije velike reprezentativne zgrade.
Danas muzej ima dvije zbirke umjetnina s ukupno više od 500 radova, a kroz svoje djelovanje organizirao je preko 140 izložbi, desetak simpozija i znanstvenih skupova. Već 45 godina bavi se i izdavačkom djelatnošću. Posebno se ističe časopis Anali Galerije Antuna Augustinčića, jedinstven muzejski časopis u Hrvatskoj koji se neprekidno izdaje već 45 godina i koji je postao relevantna literatura za sve koji se bave skulpturom.
Galerija je s vremenom postala referentno mjesto za skulpturu. Naime, u Hrvatskoj nema mnogo muzeja skulpture, a posebno ne onih posvećenih opusu jednog kipara. Samo dvojica hrvatskih kipara imaju svoje muzeje na nacionalnoj razini – Ivan Meštrović i Antun Augustinčić. Možemo reći da bi i sam Augustinčić bio ponosan kada bi danas mogao vidjeti što je nastalo iz njegove donacije. Čini se da imamo na što biti ponosni, ali to je prije svega zasluga svih koji su tijekom ovih 50 godina radili u galeriji – od ravnatelja do djelatnika svih profila.
U sklopu obljetničke izložbe napravljen je i svojevrsni „Wall of Fame” s fotografijama svih zaposlenika, bez obzira na njihovu ulogu, jer su svi doprinijeli razvoju galerije u ono što je danas. Nije jednostavno 50 godina sažeti u jednu izložbu, ali pokušalo se to učiniti na nekoliko načina. Prvi je kroz izložbu panoa koji pomoću arhivske građe, dokumentacije, fotografija i tekstova prikazuju ključne događaje po godinama, od 1976. do danas. Sve je to objedinjeno i u opsežnom katalogu koji će ostati kao trajno svjedočanstvo tog razdoblja.
Drugi dio je dokumentarni film u režiji Svena Šamsa, voditelja marketinga Muzeja Hrvatskog zagorja, koji u desetak do dvanaest minuta daje sažet presjek najvažnijih događaja u povijesti muzeja - rekao je Vujčič.
FOTOGALERIJU MOŽETE POGLEDATI OVDJE
Gradonačelnik Klanjca Zlatko Brlek rekao je da je kao gradonačelnik izuzetno zadovoljan što u Klanjcu imaju Galeriju Antuna Augustinčića.
Antun Augustinčić ime je koje ima težinu ne samo u Hrvatskoj, nego i u Europi i svijetu. Njegova djela prisutna su širom globusa, na gotovo svim kontinentima, što govori o njegovoj iznimnoj umjetničkoj veličini.
No, najveća vrijednost nije samo u njegovu opusu, nego u činjenici da je galerija upravo ovdje, u Klanjcu. Augustinčić je svoju ostavštinu darovao rodnom gradu, želeći da ona ostane dostupna zajednici iz koje je potekao. Ova galerija nije samo mjesto koje čuva povijest. Ona je živo kulturno središte, prostor susreta i izložbi. Posebno je značajna jer mladim, najnadarenijim kiparima s Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu pruža priliku za njihove prve samostalne izložbe. Upravo u tome leži njezina posebna vrijednost i draž.
Galerija živi s gradom, a Klanjec živi s galerijom. Ona obogaćuje kulturnu scenu grada, koji se s pravom ponosi svojom dugom tradicijom kulturnog života. Najvažnije od svega jest da su gradske kulturne ustanove, kao i svi stanovnici Klanjca, zajedno s mojim osobnim angažmanom, uvijek na raspolaganju galeriji. Ona je dio našeg identiteta i nešto što nas uistinu definira kao zajednicu - poručio je Brlek.
FOTOGALERIJU MOŽETE POGLEDATI OVDJE
Župan KZŽ Željko Kolar rekao je da ova priča za njega ima i jednu dodatnu, osobnu dimenziju.
- Naime, prije 50 godina, prilikom otvorenja Galerije Antuna Augustinčića, u Klanjec je došao Josip Broz Tito sa suprugom Jovankom. S obzirom na to da su Tito i Augustinčić bili prijatelji, taj je događaj imao i poseban značaj.
Tada sam, kao učenik drugog razreda osnovne škole, zajedno sa školskom kolegicom Natašom Gvajec, koja je bila godinu dana starija od mene, imao čast predati cvijeće Titu i Jovanki. Sjećam se kako sam najprije uručio cvijeće Jovanki, a potom se i osobno rukovao s Titom. Za mene je to iskustvo ostalo duboko urezano kao poseban trenutak djetinjstva.
Odrastali smo zajedno s galerijom. Taj je veliki objekt promijenio vizuru Klanjca i uvelike obilježio njegov kulturni identitet. Augustinčić, kao svjetski priznati kipar, odmah je Klanjcu dao novu dimenziju u turističkom i kulturnom smislu. Broj posjetitelja se povećao, a grad je postao prepoznatljivija destinacija. Dolazak velikih umjetnika, od Džamonje pa nadalje, koji su ovdje izlagali, dodatno je obogatio kulturnu scenu i omogućio stanovnicima, osobito mladima, važnu umjetničku edukaciju. Na taj način promijenio se i sam način života u Klanjcu.
Kao stanovnik grada, a kasnije i kao predsjednik Gradskog vijeća, gradonačelnik i župan, uvijek sam imao poseban odnos prema galeriji. Ipak, najviše od svega govorim kao stanovnik Klanjca – jer ta veza je osobna i trajna.
Povodom 50. obljetnice upućujem iskrene čestitke i zahvalu svima koji su od prvoga dana do danas radili u galeriji. Njihov rad omogućio je brojne izložbe i stalnu promociju Klanjca, a Antun Augustinčić svojim je djelovanjem i ostavštinom prenio ime našeg grada diljem svijeta. To daje posebnu težinu i njemu kao kiparu, Klanjcu kao gradu, i samoj galeriji kao instituciji koja je postala njegov živi spomenik - izjavio je Kolar.