STRAŠNO: Pakistanac silovao Nepalku. Već je bio osuđen za silovanje, ali je izbjegao protjerivanje

Foto: Ilustracija

Pakistanski državljanin Mohamad Sh. (37), koji se od 2004. godine nalazi na teritoriju Europske unije, sudeći prema njegovim aktivnostima s druge strane zakona dulji je niz godina zapravo proveo iza rešetaka raznih zatvora. Posljednje njegovo takvo zatvorsko iskustvo, u koje su upućeni hrvatsko pravosuđe i policija jer se dogodilo u Hrvatskoj, datira unazad pet godina, od kojih je četiri proveo iza rešetaka. I nije se dugo uspio zadržati na slobodi. Jer, nedavno je ponovno završio u remetinečkom pritvoru u kojem će, s obzirom na krimen, recidivizam i činjenicu da je strani državljanin, dočekati nepravomoćnu presudu, prenosi Jutarnji.hr.

Riječ je o muškarcu koji, kako je sam rekao istražiteljima, nikada nije završio školu i ne zna čitati.

Prvi gnusni čin, prema policijskoj prijavi i potom pravomoćnoj presudi velikogoričkog Županijskog suda, počinio je krajem srpnja 2020. godine u prihvatilištu za strance u hotelu Porin u Zagrebu gdje se nalazio kao tražitelj azila. Silovao je djevojku i za to je nepravomoćno osuđen na tri godine zatvora. Iako je tijekom postupka negirao krivnju kao i u svojoj žalbi na sam pravorijek, Visoki kazneni sud mu je sankciju odlučio povisiti na četiri godine zatvora.

Tako je državljanin Pakistana u kaznionici u Glini boravio sve do 31. srpnja 2024. godine i umjesto da nakon toga bude protjeran iz zemlje, sudeći prema svemu ostao je živjeti u Hrvatskoj. Ponovno je počinio zločin, ovaj put na štetu državljanke Nepala koju je, prema navodima žrtve, silovao nakon što joj je pronašao posao. U jednom joj je trenutku ograničio kretanje u stanu na zagrebačkom području u kojem su se tog trenutka nalazili. Postao je nasilan, fizički je nasrtao na nju da bi je nakon svega i silovao.

Je li se ponavljanje stravičnog zločina moglo spriječiti njegovim protjerivanjem iz zemlje? Poznavatelji prilika kažu da je, s obzirom na pravomoćnu presudu u kaznenom postupku, MUP prema Zakonu o strancima mogao donijeti rješenje o njegovu protjerivanju te ga sačekati nakon odsluženja kazne i ispratiti iz države ili mu dati određeni broj dana da napusti hrvatski teritorij.

Iz MUP-a kažu da su odmah reagirali čim su doznali datum njegova otpuštanja s odsluženja kazne iz glinske kaznionice.

Tada su ga preuzeli policajci i smjestili u Detencijsko-deportacijski centar u Ježevu i odmah donijeli rješenje o njegovu protjerivanju iz zemlje. Međutim, Pakistanac je potom povukao, brže-bolje, drugi korak zatraživši ponovno međunarodnu zaštitu odnosno azil. Isti mu je odbijen, a kako se u Ježevu do pravomoćne odluke može zadržati najviše šest mjeseci, Pakistanac je, silom prilika, prebačen, kao tražitelj azila u Prihvatni centar Porin u novozagrebačkim Dugavama, dakle na lokaciju gdje je 2020. počinio prvo silovanje zbog kojeg je i osuđen. Vrlo brzo mu je potom stigla i druga odbijenica za azilom pa je iskoristio novi pravni lijek i na tu odluku, putem odvjetnika, uložio žalbu nadležnom sudu, a koji je MUP-u dao za pravo te donio odluku da se azil odbija i Pakistanac mora protjerati iz RH. No, sporost sustava dok se čekaju pravomoćna rješenja, odluke i presude ponovno isplivava na površinu jer je u međuvremenu Pakistanac, kao stanar Porina koji nema ograničenu slobodu kretanja i čeka pravomoćnost rješenja o protjerivanju, zlouporabio institut azila te počinio drugo silovanje.

Neovisno o tome, treba ukazati i na to da kazneni suci nemaju zakonsku mogućnost po zakonu iz 2011. godine samostalno, tijekom kaznenog postupka, donijeti i rješenje o protjerivanju optuženika, za razliku od raspravnih sudaca iz prekršajne nadležnosti koji to mogu i koji to i čine kada stranac ne poštuje povjerenje koje mu je dala Republika Hrvatska.

Zagrebački odvjetnik Mario Medak naglašava da je tom osuđeniku "moralo biti određeno protjerivanje jer je osuđen zbog kaznenog djela počinjenog s namjerom na bezuvjetnu kaznu zatvora dulju od godine dana".

- Protjerivanje mu u presudi nije mogao odrediti Županijski sud koji ga je osudio, s obzirom na odredbe ZKP-a i KZ-a, ali je, sukladno Zakonu o strancima, isti sud morao obavijestiti nadležnu policijsku postaju o pokretanju kaznenog postupka i samoj presudi. Tada policija prilikom izlaska iz zatvora dočekuje stranca, provodi hitni postupak i isti dan izdaje rješenje o protjerivanju, ne samo iz RH nego i iz europskog gospodarskog prostora. Protiv rješenja o protjerivanju stranac nema pravo žalbe, ali može pokrenuti upravni spor. Međutim, tužba ne odgađa izvršenje rješenja o protjerivanju, osim u posebnim slučajevima, primjerice ako mu je život u drugoj zemlji ugrožen - pojašnjava odvjetnik Medak.

Pritom dodaje da se "zabrana boravka strancu može izreći u razdoblju od tri mjeseca do 20 godina".

- Bi li se zakoni trebali mijenjati tako da se sudu koji vodi kazneni postupak omogući izricanje mjere protjerivanja stranca tema je eventualno neke javne rasprave. U Hrvatskoj djeluje niz udruga za zaštitu ljudskih prava, poglavito ženskih, pa s obzirom na ovakvo iskustvo vjerujem da će uskoro pokrenuti raspravu - zaključuje Medak.