Hladno vrijeme koje se najavljuje narednih dana, našu hraščinsku baku Ivku nije nikad iznenadilo sredinom svibnja jer su tad takozvani ledeni sveci.

- Pankracij, Servacij i Bonafacij ledeni su sveci šteri su se pošlihtali od 12. do 14. svibnja i na te dane je negda znale tak zaladiti da bi triebe zimska kaput z vrmara zvaditi, a nije bile čude da i opane snijieg te dan, a v jutre veliki mraz. Baš se mraza mi, na selu, muorame bojati jer nam more vništiti se sadje pak onda v jesen neme niš imeli za spravljati vu špajze i na najži - govorila je baka. U Zagorju su strepili i od četvrtog sveca, bolje reći svetice koja «pada» 15. svibnja.

- Sveta Sofija ili Mrzla Sofija, kak sme ju negdar zvali, bila je još opasnejša od svoje ledene brače. Nju posebne rada nijeisu imeli vinogradari jer se rekal da Sveta Sofija vine popija. Jer, ake je nuoč prije Sofije bila vedra, jaosiga vinogradarom jer je druge jutre znal biti tak veliki mraz kak snijieg i gorice su stradale - pripovijedala je baka. Ljudi na selu mogli su biti spokojni tek nakon 25. svibnja.

- Unda je sveti Urban iliti dan na šteri zadnji put more biti mraz ili, pak, velika mrzlina. Urbana vuoliju vinogradari pak ga nešteri i zrijiezaju vu drve na lagvi jer je on, kak se veruvale, znal spresiti dešč da im je bil najpotrebnejši ili sunjčece gda je bila velika vutkina. Njemu vu čast vinogradari su i pred kleti križe postavljali - kazivala je starica.