Zagorci su od nekada štovali pojedine vrste drveća i pridavali im ljekovita svojstva. Koja su to drva i što su ona liječila, dobro je znala naša hraščinska baka Ivka – pučka prognozerka.

- Naši su dedeki i babice znali govoriti da se vu dvorišču bez velike sile nesmeju rezati drva. Tak nije bile smeti dirati lipu štera je družinu čuvala od sijieh bolesti, od zla i urokof. Iste tak, šte je krej emkote imel vrbe, nije ih dal seči, jer se govorile da se z vrbu more kaditi i vradžbine delati. Vrba je dobra protiv bradavic i to on dijile drva šteri je vu vuode namočen - rekla bi baka. Na cijeni je bilo i bijelo drvo, posebice breza.

- Je, brijiza se kuristila protif reuma. Njezine liste treba sušiti z tijeim previjati buolna mesta na tijielu. Saku ranu je lijičila buorova kuora, a od javorove kuore kuhal se lijek protiv zubobuolje. Prije gda nije bile medicine, ljudi su se tak najviše vu šume liječili. Primerice, gda ih je jake grle bolele, skuhali bi si rastove kuore i z tijiem spirali grle - savjetovala je baka. Ima i drva koje nipošto ne smijemo sječi sve dok se sama ne sruše.

- Ni za kaj na svijetu niej smeti poseči biezgu, jer tuo donaša veliku nesreču. Biezga je jake opasne drve i nešteri niesu šteli ni sedeti vu njezien sience gda ih nej črne sile obuzele - govorila je baka i pri tom se smijala, ne vejrujući baš u svaku mudrosloviju koju je zapamtila u djetinjstvu.

Podijeli s prijateljima