'Imali smo uprizorenje, zapravo uspjeli smo sačuvati tradiciju i poslati poruku da cijenimo i Seljačku bunu i da će se ta tradicija i dalje nastaviti. Ove godine imamo 448 godina od Seljačke bune i zapravo smo već sada u pripremi za 450. obljetnicu, uz što će biti 50 godina muzeja i 15 godina uprizorenja bitke.

U Zagorju ćemo povodom toga napraviti jedan veliki spektakl, proglasit ćemo mjesec Matije Gupca, povezat ćemo sve osnovne škole na području Republike Hrvatske koje nose ime Matije Gupca, a ima ih najviše koje nose ime našeg velikana, objedinit ćemo sve gradove koje imaju Ulicu Matije Gupca i to ne samo u Hrvatskoj već u cijeloj regiji i naravno s našom Udrugom Vitezovi zlatnog kaleža, Općinom i Turističkom zajednicom napraviti spektakl od mjesec dana. Uključit ćemo i Cesargrad gdje će biti isto jedna od bitaka koju ćemo uprizoriti i uvjeren sam da će to biti pravi spektakl, rekao je nakon upzirenja drugog dijela ovogodišnje Seljačke bune, Napad na Tahijev grad, župan Željko Kolar priznajući da je ovo bilo lakše podnijeti kad se zna da ni u Veneciji neće biti maskembala.

Jedino mi je utjeha, danas je ovdje trebalo biti 20 – 25000 ljudi, a naravno da bi u Veneciji bilo malo više. Dodao je da se sve udruge pripremaju cijelu godinu, ovaj prizor nije jednostavan jer se treba probati na desetke puta i izuzetno je važno da se najavi sljedeća godina jer dečki su nevjerojatni, žive svih 365 dana u godini za ovo što rade i izuzetno je bitno da je ova slika obišla daleko i da će se na Youtubu pogledati stotine tisuća puta.

Rekao je to župan Kolar nakon rekordne posjećenosti prošlogodišnje Seljačke bune, kada se više od 20 tisuća ljudi slilo u Gupčev kraj, a ove godine nešto sasvim drugačije, iz svima već poznatih razloga, u simboličnom izdanju, uz poštivanje epidemioških mjera, održala se tradicija održavanja spomena na povijesnu Seljačku bunu, kratkom predstavom Napad na Tahijev grad, nakon jučerašnjeg Puntanja kmetov.

 

Kod dvorca Stubički glubovec u Donjoj Stubici napad na Tahijev grad počeo je prikazom mučenja kmeta ispred grada koje prekida iznenadni dolazak kmetske vojske na čelu sa Matijom Gupcem. Straža se poukla i zatvorila u grad te započinju pregovori između Matija Gubec i Franje Tahija, gdje Gubec zahtijeva predaju grada, a Tahy to odbija. U svojoj odluci da se grad zauzme, Gubec naređuje napad na grad. Nakon kratkih borbi i probijanja glavnih vrata grad je osvojen, a Franjo Tahy bježi kroz tajne prolaze i spašava živu glavu. Nakon osvajanja grada Gubec održao je govor na balkonu te poručio da je borba za stare pravice tek počela.

Napad na Tahijev grad bio je početak velike pobune seljaka protiv ugnjetavanja vlastele i uz samu veliku bitku kod Stubice predstavlja važan događaj u Hrvatskoj povijesti. Kao i uvijek Družba vitezova Zlatnog kaleža potrudila se da uz sami povijesni prikaz i zabavi publiku, ovog puta online.

'Ovo je početni dio bune. Danas smo prikazali početnu bitku napada na dvorac. Naime, zbog situacije u kojoj jesmo i sa smanjenim brojem sudionika bi bila baš dobra slika kako je inače organiziramo jer nas je premalo.  Ali bumo to zbavili, zbavili su i ondašnji ljudi i kugu i gugu i kojekavne nedaće pa su se održali i pobunili. A mi smo denes, mnogi su primjetili, hudi. Pa muči nas mnogo stvari, mučilo nas onda, mučilo nas je kroz vrijeme, muči nas i danas. Mi smo se došli protiv toga pobuniti i ne mislimo biti niti dobri, niti lijepi, ni krasni nek skinuti z grbače one koji nam na grbače jašeju.  Na tomu budmo do god nas srce služi. To je poruka semi koji nisu možda odlučni i nećeju se trgnuti od 1573. zagorski seljak je pokazal kak se buni, pa ak sme mi male same male doprinos dali da se toga zmislime, meni je jake drage, poručio je Krešimir Končevski, u ovoj bitci u lozi Matije Gupca.

Kornelija Vnučec, direktorica Turističke zajednice Gupčevog kraja kaže je po prvi put prikazan napad na Tahyjev grad koji se mogao pratiti direktno putem live streama. 'Ove godine, nažalost na ovakav način zbog epidemioloških mjera, no nadamo se da ćemo iduće godine s velikim brojem ljudi stupati ovdje prema Stubičkom Golubovcu na bojno polje i uživati u spektakularnoj bitki kod Stubice. Održali smo je ove godine svakako jer je to ipak jedna od najznačajnijih i najposjećenijih manifestacija u Hrvatskoj, rekla je Vnučec.

Zdravko Grabušić koji je utjelovio zloglasnog Tahyja rekao je da su ove godine htjeli prikazati sam početak bune, kada su kmetovi počinjali bunu i spalili nekoliko dvoraca. – Tako smo odlučili i zbog ovih mjera, pošto nije moglo biti publike, da uprizorimo napad na dvorac, kada je Tahy pobjegao, a kmetovi krenli dalje ozareni i ohrabreni ovom pobjedom – rekao je Grabušić, a na pitanje kako je biti u ulozi Tahyja, odgovorio je da ako se želi pridonijeti ovom događaju, ne mogu svi imati pozitivne uloge. – Netko mora biti i negativac. Kada je ta uloga već zapala mene, drago mi je da to odradim kako najbolje mogu i da budem što više okrutan prema kmetovima da bi se ta slika crnog i bijelog najviše izrazila. Bitno da imamo ta dva svijeta, dobro i zlo – kaže Grabušić.

Nikola Gospočić, gradonačelnik Donje Stubice, ponosan je i na sudionike bune, ali i na građane koji nisu došli pogledati ovu bitku. – Mi smo disciplinirano područje, a i omogućili smo građanima da imaju live stream, tako da su pratili iz kućnih fotelja. Što se tiče bune i udruge, mi smo već prošle godine bili sigurni da ćemo bunu održati, ali zbog ovih mjera održna je na ovaj način. No pokazali smo da u stubičkom području buna uvijek traje i da se bez obzira na sve mjere manifestacija može održati i tradicija nastaviti – rekao je, dodavši da je Buna apsolutno najbitniji događaj što se tiče turizma i ponude Grada Donja Stubica. – Lani je bilo skoro 20 tisuća posjetitelja, a mi smo Grad od 5000 stanovnika, po tome se vidi koliki je značaj to za nas. 448 godina je prošlo od bune, bliži nam se 450. godišnjica, 13. je godišnjica od ove rekonstrukcije ili obilježavanja bitke, svake godine sve više i veće, pokušavamo pobijediti sami sebe u godini prije, ovo je top događaj za naš grad – rekao je gradonačelnik.

Podsjetimo, Seljačka buna je buna koja je izbila na susedgradsko-stubičkom vlastelinstvu zbog povećanja rente i terora Franje Tahija, 1573. godine. To je bila pobuna protiv nepodnošljivih uvjeta života zavisnih seljaka. Buna je izbila na imanju Franje Tahija, zahvativši Hrvatsko zagorje i jedan dio Slovenije, a utjecala je na niz seljačkih buna na našim prostorima tijekom nekoliko idućih stoljeća.